Paunovi su rod ptica, koji uključuje različite vrste:
Indijski plavi paun, Pavo cristatus („sveta ptica“ Azije) i njegove mutacije Crni paun letač, Pavo cristatus mut. nigripennis). Domestifikacijom (pripitomljavanjem od strane čovjeka, nastali su i bijeli paun i varijacije bijelog).



Indijski paun ima stanište na Indijskom potkontinentu. Paun mužjak je nacionalna ptica Indije. Monotipična je ptica (nema podvrste). Plavi paun je najrašireniji i od njega su nastale razne varijacije boja .

Zeleni paun, Pavo muticus muticus, naziva se još nijemi paun. Zeleni paun živi u Aziji, Burmi i na indonezijskom otoku Javi. Zeleni ili nijemi paun razlikuje se u svojim životnim navikama od indijske vrste.

Nije tako raširen kao ukrasna ptica. Razlog leži u tome što teško podnosi hladne zime i u zarobljeništvu ispoljava svoju ratobornu ćud. Veći je od plavog pauna i življi. Zeleni, nijemi paun i crni paun se mogu križati. Ima više podvrsta: Pavo muticus spicifer živi u zapadnoj Burmi, Pavo muticus imperator u Indokini, Tajlandu, Vijetnamu, Kambođi, Laosu i istočnoj Burmi.

Afrički kongoanski paun (rod Afropavo congensis je vrlo rijedak i nema ga kod privatnih uzgajivača.)

Opis:
Paunovi mužjaci koji žive u prirodi u pravilu imaju 2-5 ženki. U zatočeništvu su zadovoljni i u monogamnoj zajednici (Jedan mužjak, jedna ženka). Mužjaci i ženke razlikuju se po izgledu. Kao kod svih životinjskih vrsta, muški primjerci su ljepši od ženki. Muški paunovi imaju uočljivi, ekstremno dugi ogromni rep s mnoštvom perja dugog i više od 3 metra, raznih boja.

Na perju imaju uzorke krugova u boji, karakteristične za podvrstu kojoj pripadaju. Krugovi u boji počinju od sredine repa, ali kad paun raširi rep, krugovi prekrivaju donja pera i čine veličanstvenu sliku. Mužjaci mogu biti dužine od vrha kljuna do kraja repa 2 m.
Glavna svrha lijepih krugova na repu pauna je zov na parenje i privlačenje ženki. Paun širi rep i pokazuje nevjerojatne krugove boja koje se zrcale na suncu: plavu, zelenu, ljubičastu, crvenu i žutu. Boja se mijenja ovisno o suncu i smjeru svjetlosti, te kutu pod kojim se promatra. Ljubavni zov mužjaka karakterizira zvuk visoke frekvencije i otvaranje repa s prelijepim perjem.

Unatoč ljubavnom zovu i šepurenju lijepim perjem, slobodno držani mužjaci često ostanu bez ženki. Ljepši mužjak otme više ženki. Ženka je neugledna, najčešće smeđe ili sive boje perja i dužine je oko 86 cm.

Pauni imaju velik radijus kretanja i teško se zadržavaju na jednom mjestu, jer su dobri letači. Stalno su znatiželjni, odlete na najviše stablo i promatraju okolinu. Cijelo područje imaju pod kontrolom, velik dio dana sjede na visokom mjestu u području gdje obitavaju i promatraju, pa prelete na drugo mjesto i zbijaju nestašluke.


Parenje:
Pauni stvaraju labave zajednice, nakon sezone parenja se obično odvoje i ženka počinje nesti jaja. Pauni koji žive slobodno u prirodi obično imaju po 2-5 ženki. Oni držani u zarobljeništvu, zadovoljni su i sa jednom ženkom. Ženka obično počinje nositi u drugoj ili trećoj godini starosti. Snesu ukupno 3-12 jaja i to nesu u mjesecu svibnju, lipnju i srpnju u dvodnevnom razmaku, obično poslije podne. Često nesu na različitim mjestima i stavljaju jaja u različita gnijezda. Jedno gnijezdo sa 6-8 jaja obično ženka odabere za sjedenje na jajima.


Prehrana:
U prirodi se hrane sjemenkama biljaka (zrnje) i različitim voćem, crvima i insektima, a u Indiji i malim zmijama kobrama. U blizini moraju imati izvor vode, gdje rano jutrom idu na pojilo. U vrijeme najveće dnevne žege i vrućine, povlače se u duboku sjenu. Vid i sluh im je jako razvijen, pa burno reagiraju na opasnost. Često se može čuti zvuk upozorenja i noću, kada pauni spavaju negdje visoko na drveću.