Roda

Izgled

Rode su mahom dugog vrata i nogu. Visina varira od 75 cm (Ciconia abdimii) do 150 cm (afrička sjedlarica). Rep im je uglavnom kratak.

Kljun je takođe uvijek dugačak i jak, ali različitog oblika kod različitih vrsta. Tipične rode iz roda Ciconia imaju prav i tanak kljun, dok na primjer sjedlarice i velike jabiru rode imaju kljunove povijene naniže, duge i do 35 cm.

Perje roda je u crnim i bijelim tonovima, u zavisnosti od vrste. Crno perje uglavnom ima metalni odsjaj, što ima ulogu u vrijeme parenja, kada i bijelo perje izgleda blještavo.

Rode su teške ptice, širokog raspona krila. Primjera radi, roda marabu je težak oko 9 kg i ima raspon krila od 3,2 metra te čini jednu od dviju ptica, pored andskog kondora, koje imaju najširi raspon krila od svih kopnenih ptica. Od svih ptica, samo pelikani i albatrosi imaju veći raspon krila od ovih.

Ponašanje

Rode su aktivne danju, sa izuzetkom Ciconia abdimii koja lovi i noću. Vrlo su osjetljive na nagle klimatske promjene. Na primjer, kada pada kiša ili je jako hladno, rode mogu da podignu jednu nogu među perje da bi smanjile površinu tijela izloženu hladnoći, ili guraju kljun u perje.

Većina roda nema glasne žice, te su nijeme i u gnijezdu komuniciraju uglavnom klepetanjem kljunom. Neke, međutim, kao što je crna roda, mogu da pjevaju.

Rode su mesožderi i, iako je rasprostranjeno vjerovanje da se uglavnom hrane žabama, one čine tek jedan dio njihove ishrane. Rode jedu i insekte, guštere i zmije, crve i gliste, pa i male ptice i sisare kao što su hrčci.

Rode snesu tri do pet jaja, rijetko jedno do sedam. Veličina jajeta varira od 5,5 cm (Ciconia abdimii) do 8,5 cm (marabu), a težina između 58 i 146 g. Oba partnera leže na jajima od 25 do 38 dana i obezbjeđuju hranu za mlade. Nakon pedeset do sto dana, mladi mogu da lete.

Rode žive po preko 20 godina. Bijele rode žive i po preko 30 godine. Kada su zatvorene, rode žive i duže, sa najstarijim primjerom rode od 48 godina.

Mnoge vrste roda su ptice selice. Uglavnom lete u jakim zamasima, jedreći u zraku, čime štede energiju, ali su im za to potrebne tople vazdušne struje. Čuvena zbirka fotografija roda iz 1884. godine, od Otomara Anšica, je inspirisala Otoa Lilientala u 19. vijeku da konstruiše eksperimentalne mehaničke jedrilice.

Stanište

Grčko primorje: Gnezdo rode na električnom stubu

Rode žive uglavnom u područjima suve klime, u tropskim i suptropskim krajevima, za razliku od svojih rođaka ibisa, čaplji i kašikara. U Evropi žive samo crne i bijele rode, i vrlo rijetke rode iz vrste Mycteria ibis i afrički marabu (Leptoptilos crumeniferus).

Gnijezda roda su obično velika i one ih koriste po nekoliko godina. Gnijezda nekih roda su velika i po dva metra u prečniku i tri metra dubine. Iako se ranije mislilo da rode za života imaju jednog partnera, danas se zna da je to zasigurno samo u okviru jedne sezone. Nakon što se odsele, rode znaju da promijene partnera, premda to ne mora da se desi, kao što ne mijenjaju često ni gnijezdo.

Neke vrste roda prave gnezda u naseljenim mjestima: na drvetu, krovu kuće, odžaku ili banderama. U Grčkoj u nekim primorskim mestima na električnim stubovima su izgrađena namjenska metalna okrugla postolja da bi rode na njima postavljale svoja gnijezda.
A ponekad donose i decu to im je pomocni bussines he,he,he...