Veliki panda

Panda nije medved već je iz porodice rakuna.

Veliki panda je sisavac uobičajeno kvalificiran u porodicu medvjeda, Ursidae, iz središnje i južne Kine. On je istovremeno i jedina vrsta (Ailuropoda melanoleuca) roda Auliropoda. Njegovo glavno jelo je bambus, ali može jesti i drugu hranu, kao med. Veliki panda je jedan od najugroženijih životinja na Zemlji: otprilike 1.600 panda živi u divljini i nekih 160 je u ustanovama kao što je ZOO prema spisima od 2004.Veliki panda živi u planinskim regijama poput Sečuana i Tibeta. Simbol je Word Wildlife Funda (WWO). Jede lišće, živeći skoro uvijek na bambusu. Panda je poznata po tome što jede jaja, ponekad ribu, i neke insekte zajedno sa bambusom. To su potrebni izvori bjelančevina.

Veliki pande su vrlo ugrožena vrsta. Ubiti pandu je u Kini bilo kažnjivo smrću do 1997., otkada je kazna 20 godina zatvora.Veliki panda dosegne veličinu od 120 do 150 cm, a rep mu je, kao i kod drugih medvjeda malen, dug samo oko 12 cm. Težina odrasle životinje kreće se od 75 do 160 kg. Građa tijela mu je kao kod drugih medvjeda, no potpuno odudara izraženo kontrastno crno-bijelo obojenim krznom.Temeljna boja njihovog gustog, vunastog krzna je bijela, a noge su im crne. Crno prednjih nogu produžava se preko ramena i tvori pojas oko prednjeg dijela tijela. Pored toga, crne su im uške i područje oko očiju, a ponekad i vršak repa.

Nije točno poznat razlog tako upadljive obojenosti panda. Kao mogući razlozi razmatraju se zastrašujuće djelovanje na neprijatelje, bolja termoregulacija, ili bolje skrivanje.Velike pande žive prije svega na tlu, no dobro se penju i izvrsni su plivači. Za razliku od drugih medvjeda, ne mogu se uspraviti na stražnje noge. Jedu uglavnom sjedeći, tako da im prednje šape ostaju slobodne za dohvaćanje i držanje hrane. Aktivni su uglavnom u sumrak i noću, a danju spavaju u šupljim stablima, pukotinama u stijenama ili špiljama.

Veliki pande su samotnjaci. Teritorij ženki velik je oko 30 do 40 hektara, i brane ga od drugih ženki. Mužjaci su fleksibilniji i nemaju svoje teritorije. Često se preklapaju kako s teritorijem ženki, tako i s područjima drugih mužjaka. No, uprkos tome, veliki pande se ipak izbjegavaju. Na svojim lutanjima, obilježavaju stabla grebanjem i urinom.

Za razliku od drugih medvjeda, ne spavaju zimski san. Umjesto toga, zimi silaze u niža područja koja su u to vrijeme nešto toplija od njihovih ljetnih staništa.

Velike pande su od svih medvjeda najizraženiji biljojedi, i usprkos uvriježenog mišljenja, ne hrane se isključivo bambusovim izdancima, iako im je to glavni izvor hrane. No kako bambusi nisu bogati hranjivim tvarima, a pandin probavni sustav nije idealno prilagođen takvoj hrani, kako bi pokrili potrebu za hranjivom, moraju dnevno pojesti 10 do 20 kg bambusa. Pored bambusa, jedu i neke druge biljke (encijane, irise, vučac (Lycium europaeum) šafrane) a u manjoj mjeri gusjenice i malene kralježnjake.

Probavni sustav velikih panda pokazuju, iako ne idealno, neke prilagodbe svojoj pretežno biljnoj hrani. Jednjak im je prevučen rožnatim slojem, želudac ima debele stijenke i potsjeća na mišićavi želudac ptica. Površina debelog crijeva im je dosta veća od one drugih medvjeda, a nemaju slijepo crijevo.
Mladunče velike pande staro tjedan dana
Razdoblje parenja velikih panda je od ožujka do svibnja. Inače samotnjačke životinje, u to vrijeme se sreću u parovima. Pri tome može doći do borbi između mužjaka odo prava na parenje. Kao i kod drugih medvjeda, i kod velikih pandi nidacija je odgođena.

Većina koćenja pada u kolovoz ili rujan, a veličina okota je jedno ili dva mladunca, rijetko tri. Novorođene pande su vrlo sitne, teški su od 90 do najviše 130 grama.

Veliki panda ima neobičnu šaku, s palcem i 5 prstiju; palac je zapravo neka promjenjena kost. Veliki panda ima kratak rep, oko 15 cm dug. Udomljen može živjeti 20-30 godina.


Mladunče velike pande staro tjedan dana