Ždralovi (lat. Gruidae) su porodica ptica iz reda ždralovki (Gruiformes). Porodica ima 15 vrsta koje žive širom svijeta, osim u Južnoj Americi i na Antarktici. U srednjoj i sjevernoj Europi živi ždral, vrsta iz potporodice pravih ždralova.

Fosilni nalazi dokazuju, da su pretci ovih ptica još prije 37 do 54 milijuna godina, znači da postoje još od trijasa.

Od najranijih vremena ždralovi su svojom pojavom, svadbenim plesom i vještinom letenja imali veliki utjecaj na ljude i mitologiju, književnost i pjesništvo.Ždralovi su velike, dugonoge i dugovrate ptice. Za razliku od sličnih ali ne i bliže srodnih čaplji (Ardeidae), ždralovi lete ispruženog vrata. Pored toga, od čaplji se razlikuju i kraćim kljunom i uglavnom su i dosta veći.

Odrasle ptice visoke su do 120 centimetara, pri čemu su ženke nešto manje od mužjaka. Raspon krila im je do 2,4 metra, a noge su u letu duže od repa. Težina odraslog mužjaka je do 7 kilograma, a ženke su oko jednog kilograma lakše.

Prevladavajuća boja ždralova je svijetla, srebrnkasto siva, koja je sve tamnija prema ekstremitetima. Glava i vrat su naprotiv crni. Tipično obilježje su s jedne strane bijele pruge koje počinju kod oka i mogu dosezati sve do leđa, i s druge crveni, goli djelovi kože na glavi i vratu. To je zajedničko svim vrstama, osim djevičanskom i rajskom ždralu.

Sljedeće obilježje su im duga, na kraju malo iskrzana krilna pera. Kad ptice rašire krila, dolazi do izražaja sva ljepota ovih ptica. Kad ptice sklope krila, ovo perje seže daleko preko repa, a kod djevičanskog ždrala gotovo do zemlje. Tek nakon prvog mitarenja ptice dobivaju perje pune dužine. Nakon toga, promjena perja odvija se svake druge do četvrte godine, pretežno u vrijeme podizanja mladunaca.

Ždralovi se glasaju na razne načine, što ima važnu ulogu u socijalnom ponašanju. Tako se pilićima glasaju nježnim, ne glasnim ćurlikanjem. Kad su uzbuđeni, javljaju se glasnim, zviždavim tonovima. Kad nešto mole, glasanje je jadikujuće pijukanje. Glasno ćurlikanje služi međusobnom javljanju unutar porodice. Kad žele upozoriti mladunce, ispuštaju oštre ravnomjerne tonove, kako na tlu tako i u zraku.

Glasne pozive koji potsjećaju na zvuk trube omogućava im rezonantni prostor u njihovom jako produljenom dušniku (dužine od 100 do 130 cm), dijelom smotanom poput cijevi uz prsnu kost. Trubljenje ždralova tako je glasno, da ga se može čuti na nekoliko kilometara. Kod "pjevanja" u duetu nakon niza pozivnih glasova slijedi niz usklađenih tonova. I mužjak i ženka mogu otpočeti "duet" i odrediti tonalitet. Pri tome obe ptice podižu glave i kljunove uvis, vrat zabacuju unatrag i šire krila. Ptice stoje jedna pored druge, i lagano se uz zajedničko ili izmjenično glasanje sinhronizirano kreću prema naprijed. Glasanje u duetu javlja se kod uzrujanosti na okupljalištu ili odmorištu, najčešće u vrijeme parenja i podizanja mladunaca. Uz pomoć analize frekvencije glasanja (sonografija) moguće je glasanje individualizirati i prepoznati svaki put istu pticu.


Različite vrste ždralova mogu se sresti na svim kontinentima osim Antarktike i južne Amerike. U južnoj Americi ekološki prostor koji drugdje zauzimaju ždralovi, popunjava vrsta guarauna (Aramus guarauna), jedina vrsta roda Aramus, jedina i u porodici Aramidae.