Kuharski savjeti

Kruh i kolači

KRUH I SLIČNI PROIZVODI od dizanog tijesta postaju opet svježi ako ih, poškropljene vodom, prije posluživanja stavite u vruću pećnicu. Tako treba postupati i s proizvodima od tijesta s maslacem i s kolačima od sira. Kad masnoća pod utjecajem topline omekša, oni postaju ponovno ukusni.

SVJEŽ KRUH neće se mrviti ako ga režemo vrućim nožem koji se može ugrijati na plamenu plinskog kuhala ili umakanjem u vruću vodu. No nakon svakog reza treba nož obrisati da bude suh.

KUTIJU ZA DRŽANJE KRUHA treba svakog tjedna isprati octenom vodom i dobro osušiti.

KOCKICE KRUHA treba staviti u juhu čas prije serviranja, da kruh ne postane kašast. Isto vrijedi i za pržene kockice kruha.

KRUŠČIĆI OBLOŽENI dulje će ostati svježi ako ih zamotamo u foliju. Ovo pogotovo vrijedi za kruščiće koji su namijenjeni za putovanje.

NAREZANU STRANU KRUHA treba pokriti folijom ili komadićem celofana da se prva kriška kruha ne osuši.

GERMA (pjenica) brzo će nadoći ako je smrvljenu pomiješamo s malo šećera, a tek zatim pomiješamo s mlakim mlijekom.

PRAŠAK ZA PECIVO treba uvijek prosijati zajedno s brašnom; na taj će način biti ravnomjerno raspodijeljen i tijesto će postati rahlo.

LISNATO TIJESTO bolje će se dići ako se lim najprije ispere hladnom vodom i ne izbriše . Kasnije će vodena para podići tijesto.

SITNO PECIVO bit će naročito rahlo ako u brašno dodamo malo soka od limuna ili prirodnog octa. Na 1 kg brašna računa se oko 2 pune žlice soka.

KOLAČ I TORTU lako ćemo i dobro narezati ako prije svakog rezanja stavimo nož u vrelu vodu.

Juhe



JUHA ĆE BITI UKUSNIJA ako meso stavimo kuhati u hladnu vodu. Zajedno s mesom dobro je kuhati i malo faširanog mesa, no tada gotovu juhu treba procijediti.

JUHA OD KOSTI probavljivija je od mesne juhe, ali je treba duže kuhati da se iz kostiju izluče svi korisni sastojci . Prije kuhanja treba kosti držati najmanje 1 sat u hladnoj slanoj vodi, a zatim kuhati u svježoj vodi sa zelenjem i lukom.

U PRIPREMI GUSTIH JUHA ili juha iz kesica dobro se poslužiti šibom za snijeg jer ćemo njome rastjerati grudice koje se u takvim juhama lako stvaraju, naročito ako zapršku zalijerno vrućom vodom; zalijevati treba uvijek hladnom.

JUHA slaba može se popraviti sitno narezanim celerom ili vlascem koji se preprže na malo maslaca i dodaju juhi i sve lagano prokuhamo kojih 10 minuta. Gotova mesna kocka ili vegeta također su dobar dodatak slaboj juhi.

JUHA OD MESA dobit će lijepu boju ako zažutimo luk bez masnoće i stavimo u juhu, ili ga u juhi kuhamo zajedno s ljuskom. Ili ako na masnoći zažutimo ribanu mrkvicu.

GOVEĐA JUHA kuhana bez kostiju ostat će bistra ako u nju stavimo ljusku od jajeta. Lonac ne treba poklopiti, a juha ne smije prejako kipjeti nego kuhati na laganoj vatri. Ta se juha služi u šalicama, a zove se bujon.

GOVEĐA JUHA ISPRAVNO SE KUHA OVAKO: meso pristavima s dovoljnom količinom hladne vode da se kasnije ne bi trebalo dolijevati. Pustiti da juha zavrije i da dalje polagano kuha (oko 2 1/2 sata). Pjenu ne treba skidati jer je baš ona bogata bjelančevinama. Dodaje se sve vrste zelenja.

JUHU U KOJOJ SE KUHA MESO, ne smijemo dolijevati hladnom vodom nego samo vrućom.

Salate



SALATA OD KRASTAVACA bit će probavljivija ako narezane krastavce časak stavimo u vrelu vodu, a gotovoj salati dodamo malo šećera.

SALATU OD GRAHA treba politi uljem dok je grah još topao, a ocat i ostale začine dodati tek kad se ohladi.

PAPRIKU ćemo dodati jelu kad je gotovo, inače može zagorčiti jelo. Papriku treba držati u otvorenim posudicama na zraku.

KARI (Curry) će zadržati svoju aromu ako ga pomiješamo s nekom tekućinom, npr. mlijekom prije nego ga stavimo u jelo.

MIRODIJE U JELO, npr. ocat, biber, majoran, bosiljak ili slično, dodamo tek kad smo ga posolili.

PERŠUN, AKO JE UVEO, treba pola sata držati u vrućoj vodi, i onda staviti u hladnu; nakon toga će biti opet potpuno svjež.

ROTKVICE neće uvenuti ako lišće preko noći stavimo u vodu , ali glavice ne.

PRELIV ZA SALATU pripremite unaprijed jer ćete na taj način uštedjeti vremena. Preliv može stajati u hladnjaku više dana.

PATLIDŽANI prijaju mnogo bolje i manje su gorki ako ih prije pripreme razrežete, posipate soli , poprskate sokom od limuna i ostavite da stoje oko pola sata, onda ih ižmičite i pripremite po želji.

GRAŠAK i ostalo zeleno povrće zadržat će lijepu boju ako pri pirjanju dodamo malo šećera a lonac ne pokrijemo.

SOK OD KISELIH KRASTAVACA nemojte baciti jer može odlično poslužiti za pripremu salate od krumpira. Ili ostavite tanke kolute luka nekoliko dana u toj tekućini ; dobit ćete ukusni prilog pečenom krumpiru, ribi itd.

CRVENI KUPUS prija posebno dobro ako mu dodamo neposredno prije nego što ga stavimo u zdjelu jednu do dvije velike žlice soka od trešanja ili želea od ribizla.

MAHUNARKE će brže biti skuhane ako im dodate na vršku noža sode bikarbone i ako ih solite tek nakon kuhanja.

ZELENA SALATA ostat će više dana svježa ako je nakon kupnje odmah odložite u novinskom papiru u hladnjak.

LIMUN će dulje ostati svjež ako ga s narezanom stranom prema dolje stavite u tanjurić s malo soli i octene vode.

GLJIVE se sole uvijek neposredno prije posluživanja, inače postaju tvrde i neprobavljive. Jednako valja postupati i s mahunastim povrćem.

PERŠUN ćete lakše kosati ako ga prije kosanja zamočite na trenutak u toplu vodu.

ČEŠNJAK ćete lakše izgnječiti ako ga pospete s malo soli .

CVJETAČA će ostati bijela ako je kuhate u mlijeku, bez soli i s kockom šećera.

RIŽA se neće raskašiti ako dodate vodi u kojoj se kuha malo soka od limuna.

MIRIS LUKA NA RUKAMA spriječit ćete ako pri rezanju obučete gumene rukavice, ili ako operete prste kriškom limuna.

KRIŠKE LUKA prije prženja pospite brašnom pa će dobiti lijepu smeđu boju.

OSUŠENO POVRĆE bit će ponovo svježe stavimo li ga prvo na deset minuta u toplu vodu a potom dvadeset minuta u hladnu.

POVRĆE S TAMNIM KORIJENOM treba uvijek čistiti u gumenim rukavicama, jer tako ruke neće pocrnjeti. Oguljeno korijenje stavlja se odmah u vodu s limunom, da zadrži bijelu boju. Zapravo sve povrće kad se oguli treba staviti u vodu.

ŠPARGA će ostati više dana svježa ako je stavimo u vlažan pijesak ili krpu.

KISELI KUPUS ima blaži okus ako mu dodamo jabuku.

LISTOVI LOVORA ne smiju se dulje vremena kuhati s hranom kojoj su dodani da se ne bi osjećao prejaki miris.

HREN ribani prelit ćemo vrelom marinadom od vode, soli, šećera i octa: kad se ohladi, stavit ćemo ga u bocu, pa će tako dugo ostati svjež u hladnjaku.

MIRIS KELJA izgubit će se iz stana ako stavimo između lonca i poklopca krpu umočenu u ocat.

SALATA će dobiti bolji ukus po češnjaku ako zdjelu za salatu istrljamo s pola kriške češnjaka.

MIRIS ČEŠNJAKA neće se osjećati iz usta ako poslije jela popijete toplo mlijeko.

GLJIVE ne smijete držati u hladnjaku . Jela od gljiva nemojte pregrijavati!

ROTKVE, REPICE I RAJČICE rezat ćemo bez teškoća ako ih nekoliko sati prije upotrebe stavimo u hladnu vodu i u hladnjak.

BANANE u voćnoj salati neće pocrnjeti, ako ih poprskate limunovim sokom ili pospete šećerom u prahu.

RIBIZLE skidamo s peteljke viljuškom; to je mnogo brže, a nećemo umrljati prste.

LIMUNE ćemo lako iscijediti i dobiti više soka ako ih prije rezanja nekoliko puta čvrsto valjamo amo-tamo.