[FCI Grupa 2] - Akita, Veliki Japanski Pas

Grupa
II. FCI skupina
Sekcija

Temperament
Hrabar

Namjena
Čuvar
Zemlja porijekla
Japan
Godina nastanka
1600.
Boje
Bijela ...
Visina (min)
61 cm
Visina (max)
71 cm
Težina (min)
35 kg
Težina (max)
40 kg
Životni vijek (min)
10 godina
Životni vijek (max)
12 godina

Zemlja razvoja: SAD

Opći izgled:
Veliki pas, snažne građe, skladan, s velikom mišićnom masom i teškim kostima. Široka glava formira trokut s tupim kutevima, s dugačkom njuškom i relativno malim očima i uspravnim ušima nagnutim naprijed tako da se nalaze skoro u istoj ravnini sa zadnjim dijelom vrata; što predstavlja karakteristike pasmine.

Proporcije:
Odnos između visine na nivou grebena i dužine tijela je 9:10 kod mužjaka i 9:11 kod ženki. Dubina prsnog koša iznosi polovicu visine psa na nivou grebena. Udaljenost od vrha nosa do stopa odgovara udaljenosti od stopa do zatiljka u odnosu 2:3.

Karakter i narav:
Prijateljski nastrojen, okretan, lako se obučava, poslušan, ponosan i hrabar.

Glava:
Masivna ali u skladu s tijelom, pri mirovanju nema nabora. Glava formira trokut tupog kuta kad se promatra odozgora.

Predio lubanje

Lubanja:
Ravna i široka između ušiju. Plitka brazda se proteže na dobar dio čela.

Stop:
Dobro definiran, ali nije prenagao.

Područje lica

Nosna gljiva:
Široka i crna. Blagi i difuzni nedostatak pigmenta na nosnoj gljivi je prihvatljiv samo kod bijelih pasa, ali crna boja je uvijek poželjnija.

Njuška:
Široka, duboka i puna.

Usne:
Crne. Ne vise; jezik je ružičast.

Vilice/zubi:
Vilice nisu zaobljene nego tupe, jake i moćne. Zubi su jaki, pravilno raspoređeni i zbijeni. Škarast ugriz je poželjniji, ali je kliještasti ugriz prihvatljiv.

Oči:
Tamno smeđe, relativno male, nisu istaknute, skoro trokutastog oblika. Rub oka crn i zategnut.

Uši:
Snažno uspravljene i male u odnosu na ostali dio glave. Ukoliko se uho povuče naprijed radi mjerenja dužine, njegov vrh će dodirnuti gornji rub oka. Uši su trokutaste, blago zaobljene na vrhu, široke u osnovi i nisu prenisko postavljene. Ukoliko se gledaju sa strane, uši su nagnute pod kutem naprijed, iznad očiju, slijedeći liniju vrata.

Vrat:
Debeo i mišićav s minimalnim podbratkom, razmjerno kratak, postupno se širi ka ramenima. Izražen vratni Greben se skladno uklapa u bazu lubanje.

Tijelo:
Veće dužine od širine. Koža nije pretanka, ni previše zategnuta ili opuštena.

Leđa:
Ravna.

Slabine:
Čvrsto mišićave.

Prsni koš:
Širok i dubok. Rebra trebaju biti dobro raširena, prsa dobro razvijena.

Donji dio i trbuh:
Umjereno popunjen.

Rep:
Velik i kosmat, postavljen visoko, nošen preko leđa ili uz bok. Tri četvrtine savijen, potpuno savijen ili dvostruko savijen, uvijek opušten ili ispod nivoa leđa. Ukoliko je rep tri četvrtine savijen, njegov vrh visi nisko niz bok. Korijen repa je širok i snažan. Krajnja repna kost doseže do skočnog zgloba kad rep slobodno visi ili kad se povuče nadolje. Dlaka je oštra, ravna i gusta, nema izgled perjanice.

Udovi

Prednje Noge:
Prednje noge su krupnih kostiju i ravne promatrano s prednje strane.

Ramena:
Jaka i moćna, umjereno nagnuta.

Došaplje:
Blago nagnuto naprijed pod kutem od oko 15 stupnjeva u odnosu na okomicu.

Stražnje noge:
Snažne i mišićave, široke i krupnih kostiju, u skladu s prednjim nogama. Peti prst na zadnjoj nozi se obično uklanja.

Bedre:
Snažne, dobro razvijene, paralelne kad se promatraju odozada.

Koljeni zglobovi:
Umjereno savijeni.

Skočni zglobovi:
Dobro spušteni, nisu okrenuti ni unutra ni prema van.

Šape:
Ravne, mačje šape, dobro zaštićene debelim jastučićima.

Hod/kretanje:
Moćan korak, umjereno dug i brz. Stražnje noge se pokreću u ravnini s prednjima. Leđa ostaju jaka, čvrsta i ravna.

Krzno:
Dvostruko. Poddlaka debela, meka, gusta i kraća od vanjske dlake. Vanjska dlaka ravna, oštra/kruta i donekle strši od tijela. Dlaka na glavi, potkoljenicama i ušima kratka. Dužina dlake na grebenu i sapima dugačka približno 5 cm, što je nešto duže od dlake na ostatku tijela; osim repa, gdje je dlaka najduža i najbujnija.

Boja:
Sve boje poput crvene, žućkasto - smeđe, bijele itd. ili čak mrljasto ili prugasto. Boje su sjajne i jasne. Bijeli psi (jednobojni) nemaju masku. Mrljasti psi su u osnovi bijele boje s velikim, podjednako raspoređenim mrljama, koje pokrivaju glavu i više od jedne trećine tijela. Poddlaka može biti različite boje od vanjske dlake.

Veličina:
Visina na nivou grebena za mužjake: 66 -71 cm (26 - 28 inča); za ženke 61 - 66 cm (24 - 26 inča).

Greške:
Sva odstupanja od gore navedenih osobina treba smatrati greškama, a ozbiljnost s kojom treba gledati svaku od tih grešaka treba biti razmjerna s njenim stupnjem.

- Feminizirani mužjaci, muškobanjaste ženke
- Uska ili vretenasta glava
- Bilo koji zub koji nedostaje (osim dva u prvim pertkutnjacima i/ili trećim kutnjacima)
- Plavi jezik ili jezik s crnim točkama
- Svijetle oči
- Kratak rep
- Izbačeni ili uvučeni laktovi
- Svaka naznaka prisustva grive ili perjanice
- Sramežljivost ili zloba

Ozbiljne greške:
- Mala mišićna masa
- Lake kosti

Greške koje dovode do eliminacije:
- Nos potpuno bez pigmenta. Nos s depigmentiranim površinama (nos poput leptira);
- Spuštene, viseće ili savijene uši;
- Nepravilan zagriz (gornji zubi ispred ili iza donjih);
- Srpast ili neuvijen rep;
- Mužjaci niži od 63,5 cm (25 inča), ženke ispod 58,5 cm (23 inča).

N.B. Životinje muškog spola trebaju imati dva naizgled normalna testisa, koja su potpuno spuštena u mošnje.

POVIJEST U početku je povijest velikih japanskih pasa (ranije američkih Akita) slična povijesti japanskih Akita. Od 1603. u području Akita, Akita Matagi (psi srednje veličine za lov na medvjede) korišteni su za borbe pasa. Od 1868., Akita Matagis je križan s tosom i mastifima. Kao rezultat toga, veličina akita se povećala, ali karakteristike udružene sa špicevima su nestale. Godine 1908. borbe pasa su zabranjene, ali akite su bez obzira na to, sačuvane i poboljšane kao velika japanska pasmina. Kao rezultat toga, devet najboljih primjeraka akita je 1931. godine proglašeno "nacionalnim blagom".

Tijekom Drugog svjetskog rata (1939. - 1945.) bilo je uobičajeno da se psi koriste za pravljenje vojne odjeće. Policija je naredila da se uhvate i konfisciraju svi psi, osim njemačkih ovčara koji su korišteni u vojne svrhe. Neki ljubitelji su pokušali zaobići ovu naredbu, tako što su križali svoje pse s njemačkim ovčarima. Po završetku Drugog svjetskog rata broj akita se drastično smanjio i postojala su tri različita tipa: 1.) Matagi akite, 2.) Akite za borbu i 3.) Akite ovčari. To je stvorilo vrlo konfuznu situaciju kod ove pasmine.

Tijekom procesa obnove čiste pasmine poslije rata, Kongo - go iz Dewa linije uživao je prolaznu, ali ogromnu popularnost. Mnoge akite iz Dewa linije, koja je pokazivala karakteristike utjecaja mastifa i njemačkih ovčara, vojnici su donijeli nazad u Sjedinjene Države. Akite iz Dewa linije, inteligentne i sposobne prilagoditi se na životnu sredinu, fascinirale su uzgajivače u SAD - u i ova linija je razvijana dalje. Broj uzgajivača je rastao, kao i popularnost ovih pasa.

Američki akita klub je osnovan 1956. godine, a Američki kinološki klub (AKC) prihvatio je ovu pasminu (upis u registar i redovni izložbeni status) u listopadu 1972. Međutim, u to vrijeme AKC i JKC (Japanski kinološki klub) nisu imali uzajamne sporazume o međusobnom priznavanju pedigrea, pa su stoga vrata bila zatvorena za uvođenje novih krvnih linija u Japan. Zbog toga su akite u SAD - u postale značajno različite od onih u Japanu, zemlji njihovog porijekla. Oni su se razvili kao tip jedinstven u SAD - u, a karakteristike i tip ostali su nepromijenjeni od 1955. To je u oštroj suprotnosti s akitama u Japanu, koje su križane s Matagi akitama, radi obnove prvobitne čiste pasmine.