Cigarete

Povećan rizik smrtnosti od raka pluća podjednak je u ljudi koji puše cigarete sa niskim i vrlo niskim sadržajem katrana kao i u pušača drugih vrsta cigareta.

Nazivi poput 'Lights', 'Super Lights' i 'Ultra Lights' sugeriraju kod pušača manju razinu štetnosti po zdravlje, a koja nije znanstveno utemeljena.

U siječnju ove godine objavljena je u jednom od vodećih svjetskih znanstvenih časopisa, British Medical Journalu, studija prof. Jeffrey E. Harrisa s bostonskog sveučilišta MIT o istraživanju određivanja specifičnog rizika kod pušenja cigareta sa srednjim, u usporedbi s pušenjem cigareta s niskim i vrlo niskim sadržajem katrana.

Ta studija je dio velike prospektivne studije pod nazivom CPS II (Cancer prevention study II), u kojoj su istraživači analizirali odnos između sadržaja katrana u marki cigareta koju su ispitanici pušili 1982. godine i smrtnosti od plućnog raka tokom sljedećih 6 godina.

Studija se temelji na praćenju 364 239 muškaraca i 576 535 žena starijih od 30 godina nakon što su isključeni ispitanici koji su prethodno bolovali od karcinoma i ispitanici koji su pušili lule, cigare ili žvakali duhan.

Manji nedostatak studije je starija dob ispitanika. Medijan starosne dobi ispitanika pri ulasku u studiju bio je 53-54 godine. Budući da su se cigarete s niskim i vrlo niskim sadržajem katrana pojavile na tržištu SAD-a početkom 70-ih, nije se mogao evaluirati učinak isključivog korištenja ovih vrsta cigareta od pubertetske dobi.

Rezultati studije su pokazali da se rizik među ispitanicima koji su pušili cigarete sa srednjim sadržajem katrana (15-21 mg) nije razlikovao od rizika onih koji su pušili cigarete s niskim (8-14 mg) i vrlo niskim sadržajem (7 mg).

Pušači koji su konzumirali cigarete bez filtera s visokim sadržajem katrana (22 mg) imali su najviši rizik smrtnosti od karcinoma pluća. Istraživači su također ustanovili da je rizik kod ispitanika koji su prestali pušiti do 35. godine života blizu riziku nepušača. Rizik kod ispitanika koji su prestali pušiti između 35. i 55. godine bio je nešto viši, dok se u onih koji su prestali pušiti nakon 55. godine približavao riziku pušača cigareta bez filtera.

Dodatni dokaz da količina katrana nije dobar pokazatelj štetnosti cigareta u ovoj studiji je da pušači cigareta s vrlo niskim sadržajem katrana, posebno muškarci, puše prosječno više cigareta na dan.

U prilog osnovnoj tvrdnji ovog rada idu i druga istraživanja, u kojima se opisuje pojava da ovisnici o pušenju koji prijeđu sa cigareta s većim na cigarete s manjim sadržajem katrana, kompenziraju razliku promjenom načina pušenja. Pri tome blokiraju ventilacijske pore, povećavaju volumen udisaja i vrijeme zadržavanja dima u plućima, što povećava izloženu površinu pluća i omogućava karcinogenima dublji prodor u dišne putove.

Zanimljiva je i činjenica da je nađena jača povezanost adenokarcinoma pluća (nastaje u perifernijim plućnim tkivima) s pušenjem u drugoj CPS II studiji, nego u prvoj CPS I studiji koja se odvijala od 1960-1972.godine kada na tržištu SAD-a još nije bilo cigareta s nižim sadržajem katrana. Također, u nekoliko radova utvrđeno je da promjene u načinu proizvodnje cigareta s nižim sadržajem katrana nisu smanjile količinu dostupnih duhan-specifičnih karcinogenih spojeva.

Iz svega navedenog može se zaključiti da nazivi cigareta poput 'Lights', 'Super Lights' i 'Ultra Lights' nemaju znanstvenog temelja u pogledu informiranosti pušača o razini štetnosti po zdravlje. Dobiveni rezultati studje vrlo jasno pokazuju da tzv. 'Lights' cigarete, usprkos činjenici da imaju niži sadržaj katrana, nisu manje opasne za zdravlje nego druge vrste cigareta.

Juriš - protiv pušenja



Čini se da još uvek nismo spremni za "juriš protiv pušenja" kao većina evropskih zemalja. U mnogim zemljama se, zahvaljujući širokim društvenim akcijama na svim nivoima, broj pušača smanjuje, a zdravstveno stanje nacije poboljšava. Na našu žalost, mi i dalje kaskamo za razvijenim zemljama sveta.

Čini se da većina nas žmuri pred činjenicom da pušenje i duvanski dim od svih ekoloških otrova najviše ugožavaju zdravlje i pušača i nepušača.

Činjenice

Zapanjujuća je činjenica da je azbestna prašina sa svojim kancoregenim dejstvom manje opasna od duvanskog dima.

Duvanski dim direktno ugrožava disajne organe, ali posredno on veoma štetno deluje na druge organe, naročito na kardiovaskularni sistem.

Zanimljivi su podaci iz SAD, gde je pedesetih godina prošlog veka pušilo 52% muškaraca i 33% žena: broj muškaraca koji puše gotovo se prepolovio, a broj žena koje puše neznatno se smanjio. Interesantni su izgovori većine mladih Amerikanki da puše kako bi odagnale depresiju ili samnjile apetit (zbog vitke linije). Takođe je zanimljivo da mnogo manje američkih crnkinja puši od njihovih belih sunarodnica.

U Americi godišnje od posledica duvanskog dima (po zdravlje) umire preko 300.000 ljudi, a to je više nego u svim ratovima. Podaci za našu zemlju nisu poznati, ali su sigurno poražavajući.

Bolesti srca

Kardiolozi upozoravaju da su bolesti srca i krvnih sudova pre svega posledice individualnih životnih okolnosti koje utiču na svakog pojedinca. Na mnoge okolnosti čovek ne može uticati (nasleđe, klima, okolina, okruženje...), ali na mnoge može.

Šta se može učiniti

Ono što svaki pojedinac može da učini za sebe, svoje zdravlje i svoj kardiovaskularni sistem nije malo. Pušenje, duvanski dim, nezdrava ishrana, alkohol, mnogo kafe, fizička neaktivnost, boravak u zagušljivoj sredini i još mnogo toga - čovek može izbeći ili znatno smanjiti, a samim tim pomoći svom srcu i svojim krvnim sudovima.

Iskustva razvijenih zemalja trebalo bi koristiti kako ne bismo ponavljali njihove greške. U mnogim zemljama je zahvaljujući smanjenju broja pušača, znatno smanjen i broj bolesti uzrokovanih duvanskim dimom i njegovim otrovnim sastojcima. To se pre svega odnosi na smanjenje broja obolelelih od karcinma pluća i karcinoma disajnih organa, ali i obolelih od bolesti srca i bolesti krvnih sudova. Ovo su pre svega rezultati zajedničkih akcija: celog društva, organa vlasti, medicinskih radnika, vaspitača omladine, medija, kulturnih institucija, ali i osiguravajućih kompanija (zdravstveno osiguranje) koje tuđi "nemar" neće da plaćaju (lečenje obolelih usled posledica pušenja).

Zaključak

Sredstva javnog informisanja (mediji) mogu mnogo pomoći (ili odmoći) u stvaranju pozitivnih navika i vaspitanju dece. Neprimereno je da u nekim TV emisijama voditelji programa i njihovi gosti puše. Ukoliko gosti i učesnici ne mogu bez cigareta, onda bi urednici i snimatelji trebalo da ih prikazuju bez cigareta.

Represivne mere protiv pušenja i pušača donose slabe rezultate sve dok sami pušači i nepušači ne shvate da duvanski dim truje polako ali sigurno i nas i našu decu. Budimo svesni da duvanski dim nije samo "tihi ubica" nego i "serijski masovni ubica".