Još od 1935. godine znanstvenici vjeruju da značajno smanjeni unos kalorija može produljiti životni vijek u životinja, a istraživači na Cornell University primjetili su da laboratorijski štakori podvrgnuti restriktivnoj prehrani žive dvostruko dulje od dobro uhranjenih, te da su zdraviji. Istraživanja su se nastavila te je otkriveno da tajna nije isključivo u tjelesnoj težini – laboratorijski miševi koji su normalno jeli, ali postali mršavi zbog vježbanja, nisu pokazali poboljšanje u trajanju životnog vijeka. Samo oni koji su unosili malo kalorija bili su ti koji su imali koristi.

Jedna teorija kaže da lagana glad djeluje kao nježan, ali stalni stresni faktor koji organizam čini jačim i otpornijim na bolesti starenja. Unos manje kalorija usporava i metabolizam, a neki podaci pokazuju da ljudi sa sporim metabolizmom žive dulje. Međutim, čak ako su ove teorije i točne, otkrivanje određujućeg mehanizma nije isto kao i identificiranje molekularnih puteva koji stoje iza njega. Ako istraživači budu mogli odrediti ove puteve, možda će moći farmakološki oponašati učinak restrikcije kalorija. Ovo bi mogla biti najveća korist dvogodišnjeg CALERIE istraživanja koje se već osam mjeseci provodi na Tufts University-u u Bostonu.

Tokom posljednjih osam mjeseci učesnici u CALERIE programu smanjili su svoj dnevni unos kalorija za 25% (odnosno jedu samo tri četrvrtine od količine hrane koju su prije jeli). Osjećaju se bolje, smršavili su, a i zdravlje im se je značajno poboljšalo.

Međutim, tu možda ima i više od samog nedostatka bolesti. Svaki puta kada idete na dijetu, postoji dobra šansa da ćete smanjiti svoj krvni pritisak, razinu kolesterola i rizik od dijabetesa, kao i druge zdravstvene rizike. Sve ovo može se pretvoriti u dodatne godine života. Sa značajno smanjenim unosom kalorija – obično od 25 – 35% manje kalorija, ali i dalje sa svim neophodnim hranjivim sastojcima – još izgleda da nešto produljuje život. Svrha CALERIE programa je upravo pronalaženje što je to. Stavljanjem ljudi na pažljivo smanjenu ishranu tokom dvije godine, istraživači se nadaju da će pronaći biološki mehanizam koji povezuje dulji život s manje jela, te hoće li se iste metaboličke adaptacije koje se pojavlju kod majmuna i štakora na istom smanjenom kalorijskom unosu pojaviti i kod ljudi. Hoće li se ljudi pridržavati ovakvog načina prehrane još je jedno pitanje na koje istraživači trebaju odgovor.
Svijet zdravlja. hr