Na bostonskom Institutu za psihologiju, utvrđeno je nakon opsežno provedenog ispitivanja, da kućni ljubimci mogu imati značajnu ulogu u preventivnoj medicini. Pošto je medicina u liječenju nekih bolesti još "nemoćna", nužno je u što većoj mjeri razvijati tzv. preventivno liječenje. Međutim, poznato je da se određene zdravstvene navike mogu razvijati samo ako za to postoji spremnost i ako to radimo s veseljem. Prevencija se, kažu stručnjaci, ne može ljudima učiniti bližom samo racionalnim putem već mora imati i svoju emocionalnu konotaciju. U tom kontekstu, kućni ljubimci, nemaju samo funkciju društvenog katalizatora već mogu postati i sastavnim dijelom pozitivnog (optimističnog) gledanja na život.

Visoka kvaliteta života rezultat je mnogih faktora, među kojima značajnu ulogu imaju kućni ljubimci. Da bi oni mogli odigrati svoju ulogu, čovjek ih mora prihvatiti, s njima lijepo postupati, oni ne smiju preopteretiti gospodara i mora ih prihvatiti cijela obitelj, a ne samo jedan član obitelji. Ako postoje ove pretpostavke, kućni ljubimci mogu biti korisni u sekundarnom preventivnom liječenju bolesti srca i krvotoka, psihičkih bolesti, defekata u ponašanju i razvoju djece i dr. Jedno od posljednjih istraživanja pokazalo je kako su kućni ljubimci i izvanredna prevencija od stresa i srčanog udara, snižavaju visoki krvni tlak i "liječe" tjeskobu.

Uz pomoć kućnih ljubimaca ljudi se uče odgovornosti i obzirnosti, djeca dobivaju prijatelja za igru i tako ispunjavaju prazninu koju donosi nerazumijevanje odraslih. Promatranjem životinje djeca uče dekodirati neverbalne znakove, a to potiče funkciju učenja i razvitak ličnosti. S njima je lakše odrastanje, a djeca su odgovornija, ekološki osvještenija, društvenija i bolje uče. Dokazano je da djeca, koja rastu uz psa ili mačku, manje pate i od alergija i zdravija su. Bolesni stječu dojam da su potrebni, ljubimci im skreću pozornost s vlastitih briga i olakšavaju društvene veze (slijepi ljudi sa psima vodičima dvaput češće razgovaraju s nepoznatima nego slijepi koji se služe štapom). Starije ljude potiču na kretanje, duhovnu aktivnost i s njima lakše zaboravljaju usamljenost. Kućni ljubimci pomažu prazno vrijeme ispuniti poslom koji ima smisla, što je vrlo važno, jer osjećaj dosade izrazito destruktivno djeluje.

U Europi su se psi udomaćili u brojnim staračkim domovima gdje krate osamu svojim domaćinima koji s njima razgovaraju o svakodnevnim problemima, a brinući se o njima gube osjećaj beskorisnosti - još uvijek ih netko treba. Psi su im zamjena za izgubljena prijateljstva i ljubav.

U svijetu je sve veći trend kućnih ljubimaca koji pomažu pacijentima i u ustanovama poput bolnica, a ne samo u staračkim domovima, u kojima su ponekad čak i trajno nastanjeni.

Istraživanja u SAD-u su dokazala da se milovanjem psa ili mačke snižava krvni tlak te da su kućni ljubimci nadopuna u terapiji hipertenzije, a istraživanja kod srčanih bolesnika su pokazala da 20 % kardiopata koji posjeduju kućnog ljubimca živi duže od onih bolesnika koji ga nemaju. Dakle, životinjice nisu samo "dlake, lavež, obveza" - one su lijek.

Kućni ljubimci mogu pozitivno djelovati na ljude samo onda ako su željeni, prihvaćeni i ako se o njima vodi primjerena briga.
Izvor: mekesapice. hr