Mobbing

Da li ste dozivjeli maltretiranje na poslu ? Znaci moze biti od vaših kolega ,šefova.Kako se nosite sa time?

Napravi od toga VIC i pokusaj da to sve pretvoris u salu.

Znate onu narodnu " Ne moze se s rogatim bosti"
Sad, zavisi od toga u kojoj je mjeri taj Mobing.

Tema je odlična ali je izgleda ne čitaju previše.Zakon o mobingu ne postoji, ali je u proceduri Zakon koji treba da reguliše tu oblast.Šta reći kada gazde primenjuju čak i batine u obračunu sa svojim radnicima.Povod za batine je kada tražite svoju zarađenu a neisplaćenu platu.Nasilje nad radnicima Srbije je po mom mišljenju teže i opasnije od nasilja nad ženama.Iamam dosta iskustva sa tim.Ako nekoga ta tema zanima spreman sam da pomognem.

Kamo god kreneš je mobbing

Ko tebe kamenom, ti njega kruhom od prije 15 dana...

Kolio ja znam, zakon o mobingu je usvojen negde maja ove godine.
Ne bih se slozila sa KGKonanom "Nasilje nad radnicima Srbije je po mom mišljenju teže i opasnije od nasilja nad ženama"
jer su zene uglavnom te koje trpe nasilje kod kuce i mobing na poslu.

najgore je nekako mi se čini,kad šef vrši mobing prema radniku....nemožeš mu odgovoriti i ništa mu nesmiješ reć...zato samo preostaje da se šuti i trpi

A ko se nije nasao u takvoj situaciji, pogotovu u novim "demokratskim, kapitalistickim, trzisnim" uslovima. Obavezno se nadje neko ko ce u ime svih tih fraza da pokusa da te drnda (sto rece Furioso da izvinu deca koja ovo čitaju) i da te uci tim novim uslovima. Ako nisi u stanju da se odbranis (sto je u vecini slucajeva veoma tesko, a da ne ugrozis posao) tesko tebi.
A i kada izadje Zakon koji treba da reguliše tu oblast cisto sumnjam da ce nesto da se promeni jer u tim novim uslovima i nema mesta za coveka. Sto bi rekao moj pokojni drugar "Kad ti je sudjeno da budes j...n lezi i uzivaj".

nisam se nasao u takvoj situaciji

Gledao oko sebe, to je žalosno što se događa

Mobbing???? Zar mi nemamo neku srpsku reč za to? Maltretiranje na poslu, eto može se tako reći i time je sve rečeno. A kad kažete "mobbing" to ne govori ništa.
Znači engleski svuda mora da se uvuče pa makar i totalno bespotrebno.

A što se tiče maltretiranja toga nažalost ima svuda i uvek će ga i biti.

Doživio

Prezivio

gledam šta se sve dešava u mojoj firmi i kako se ponašaju pojedini rukovodioci, a čujem da toga ima svagde...
pretnje, ucene, omalovažavanja, ponižavanja...ima li toga i na vašim radnim mestima?

mnogo sam ružna i niko me ne gleda niti zlostavlja.

moj šef ima fazon-ja sam vaš ortak, i u istim smo g......
i ne plašim se da mu kažem da se sa nečim ne slažem i sl...
ALI...

to što se ja ne slažem, ili bilo ko od nas, je u redu, i mi jesmo u pravu, ALI, "direktorka je rekla-kome se ne sviđa, može da uzme radnu knjižicu, i to sa šefom na čelu"
pri tom, radi se o državnoj ustanovi, koju direktorka tretira kao da je njena privatna...
i ne možemo joj ništa...kome da se žalimo?

a maltretiranja su razna, od dreke i vređanja, preko premeštanja, rada vikendom, noću, praznicima, do toga da ljubimci dobijaju stimulaciju 30% svakog meseca, a ne rade ništa, dok ostali moraju da zapnu za osnovnu platu

nadam se da neće da pročita ovo...

potpisujem

Originally Posted by Hogar

Napravi od toga VIC i pokusaj da to sve pretvoris u salu.

Unatrag 7-8 mjeseci šefica me počela j.... i maltretirati iz razloga što sam u korektnim odnosima s 2 osobe koje ne podnosi, a nisam liziguz da bih ljude koji su mi ok ignorirala. Rješenje...tražila sam premještaj, sad spavam mirno

pissem predstavke i sve im po spisku

MOBING - zlostavljanje na radnom mjestu

Prvi znanstvenik koji je počeo istraživati ovaj fenomen bio je njemački psiholog Heinz Leymann. On je zaslužan jer je prvi upotrijebio naziv "mobbing" za određena ponašanja na radnom mjestu, odredio njegove karakteristike, posljedice na zdravlje, a osnovao je i kliniku za pomoć žrtvama.
Riječ "mobbing" Leymann je posudio iz etologije Konrada Lorenza. Naime, Lorenz je tom riječi nazvao ponašanje nekih vrsta životinja koje udružujući se protiv jednog svog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, dovodeći ga ponekad i do smrti. Slično ponašanje ljudi u radnoj sredini Leamann je nazvao mobingom.
Sustavno proučavanje mobinga započelo je prije 10-ak godina. Naime, u zadnjoj dekadi 10.tog stoljeća promijenjen je odnos prema radniku i radnim pravima. Prava radnika su veća. Stoga su nastala mnoga istraživanja toga fenomena sa željom da ga se što bolje prepozna i odrede njegove značajke kako bi se moglo raditi na poboljšanju kvalitete međuljudskih odnosa i na prevenciji mobinga.
S druge pak strane velika konkurencija na tržištu, globalizacija, organizacijske promjene (privatizacija, spajanje, restrukturiranje, informatizacija), ekonomska kriza, new economy, nesigurnost radnih mjesta i očekivanje fleksibilnosti od radnika doveli su do povećanja učestalosti mobinga. Moralna maltretiranja postala su uočljivija više nego ikada. Poslodavci su prisiljeni analizirati svaki problem koji ima negativne posljedice na produktivnost i na troškove proizvodnje. Istraživanja su dokazala da je jedan od važnih čimbenika u povećanju troškova i mobing. Leymann je procijenio troškove koje ima poduzeće zbog mobinga (godišnji gubitak je od 30.000. do 100.000 $ po radniku koji je bio izvrgnut mobingu).
U Njemačkoj jedan radnik koji je bio izvrgnut mobingu košta poduzeće između 25 i 75 tisuća eura godišnje zbog gubitaka uzrokovanih izbivanjem s posla zbog bolovanja, smanjenja radnog učinka i zbog grešaka u radu. Statistički podaci ukazuju da 50% radnika izvrgnutih mobingu ide na bolovanje 6 tjedana godišnje, 31% od 1,5 mjeseci do 3 mjeseca, a 11% ostaje kod kuće na bolovanju više od 3 mjeseca godišnje.

Definicija mobbinga

Prema Leymannu: "Mobing ili psihološki teror u poslovnom životu odnosi se na neprijateljsku i neetičku komunikaciju koja je usmjerena na sistematičan način od strane jednog ili više pojedinaca, uglavnom prema jednom pojedincu, koji je zbog mobinga stavljen u poziciju u kojoj je bespomoćan i u nemogućnosti da se obrani i držan u njoj pomoću stalnih maltretirajućih aktivnosti. One se odvijaju s visokom učestalošću (najmanje jednom tjedno) i u dužem razdoblju (najmanje 6 mjeseci). Zbog visoke učestalosti i dugog trajanja neprijateljskog ponašanja, to maltretiranje dovodi do značajne mentalne, psihosomatske i socijalne patnje".
Aktivnosti kojima se radnik zlostavlja mogu se podijeliti na:
1.) Napadi na mogućnost adekvatnog komuniciranja
- nadređeni i/ili kolege ograničavaju mogućnost izražavanja žrtve; žrtva se prekida u razgovoru; odbijaju se neverbalni kontakti sa žrtvom (izbjegavaju se pogledi, ne primjećuju se znakovi npr. dizanje ruke itd.)
2.) Napadi na mogućnost održavanja socijalnih odnosa
- žrtva se stalno izolira, nitko joj se ne obraća, svi se ponašaju kao da žrtva ne postoji, žrtva je premještena u ured daleko od kolega, ne poziva se na zajedničke sastanke, neformalna druženja kolega i slično.
3.) Napadi na osobnu reputaciju
- izmišljanje priča o žrtvi i njenom privatnom životu, ogovaranje, ismijavanje, negativni komentari osobnih karakteristika žrtve itd
4.) Napadi na kvalitetu profesionalne situacije
- stalne kritike i prigovori, vrijeđanja, pretjerana kontrola, stalna kažnjavanja i niska ocjena rada, žrtvi se ne daju radni zadaci i oduzimaju joj se sredstva za rad npr. telefon, računalo (sindrom "praznog stola"), zadaju joj se zadaci neprilagođeni profesionalnoj kvalifikaciji (zadaci su ili prejednostavni ili preteški i zahtijevaju od žrtve sposobnosti koje nema, cilj je natjerati žrtvu da pogriješi), zatrpavanje zadacima i određivanje kratkih rokova (sindrom "punog stola"), stalno mijenjanje radnih zadataka.
5.) Napadi na zdravlje
- žrtvu se prisiljava obavljati zadatke koji narušavaju njeno zdravlje, ne dopuštaju se godišnji odmori i slobodni dani, prijeti se fizičkim napadima, žrtvu se seksualno zlostavlja (u nekim istraživanjima pod terminom "mobbing" se podrazumijeva samo psihološko zlostavljanje i pručava se odvojeno od sekusalnog zlostavljanja i tjelesnog nasilja, dok su u drugim tjelesno i seksualno nasilje samo jedan od oblika mobinga - moralnog maltretiranja).

Po Leymannu svaki radnik tijekom svog radnog vrijeka ima 25% šanse da bude barem jednom žrtva mobinga.
Mobing je daleko više od povremenih konflikata ili uredskih svađa. Tko prakticira mobing ima svjesnu namjeru (rijetko nesvjesnu) da naškodi radniku i/ili da ga na kraju prisili da napusti radnu sredinu.

Vrste mobbinga

S obzirom na smjer akcija mobing dijelimo na okomiti i vodoravni.

Okomiti se mobing odnosi na situacije u kojima:
- pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika
- pretpostavljeni zlostavlja jednog po jednog radnika dok ne uništi čitavu skupinu (strateški mobing, "bossing")
- jedna skupina radnika (podređenih) zlostavlja jednog pretpostavljenog.

Vodoravni mobing se javlja između radnika koji su u jednakom položaju u hijerarhijskoj organizaciji. Osjećaj ugroženosti, ljubomora i zavist mogu potaknuti želju da se eliminira neki kolega pogotovo ako postoji uvjerenje da njega eliminacija vodi napretku u karijeri. Čitava skupina radnika zbog unutrašnjih problema, napetosti i ljubomore može izabrati jednog radnika "žrtvenog jarca" na kojem će dokazati da su snažniji i sposobniji.
U Italiji u 55% slučajeva mobinga radi se o okomitom mobingu, a u 45% o vodoravnom mobingu. U samo 5% slučaja radi se o mobingu skupine radnika prema nadređenom.

Žrtve mobbinga

Istraživanja su pokazala tko su karakteristične žrtve mobinga:

- "Poštenjaci" - osobe koje su uočile i prijavile nepravilnosti u radu
- Tjelesni invalidi
- Mlade osobe tek zaposlene i starije osobe pred mirovinom
- Osobe koje traže više samostalnosti u radu ili bolje uvjete rada
- Osobe koje nakon godina besprijekornog rada traže priznavanje radnog položaja i povećanje plaće
- Višak radne snage

Pripadnici manjinskih skupina:
- različite religije (u mnogim europskim zemljama pripadnici muslimanske vjeroispovjesti ponekad su izloženi ismijavanjima zbog čestih napuštanja radnog mjesta i odlaska na molitvu, 3-4 puta na dan)
- drugačijeg etničkog porijekla
- različitog spola (žena u skupini muškaraca ili muškarac u skupini žena), različite seksualne orijentacije
- vrlo kreativne osobe
- ekscentrične osobe
- bolesne osobe - česta izbivanja s radnog mjesta zbog bolovanja mogu izazvati nezadovoljstvo u poslodavca.
Često su postupci usmjereni na pogoršanje zdravstvenog stanja radnika. (npr. radniku koji ima bolove u kralješnici dodjeluje se poslovi utovarivanja i istovarivanja i sl. )
- zadnje zaposleni u nekom poduzeću. Postojeća skupina ljudi zbog osjećaja ugroženosti započinje odmah s mobingom, s izoliranjem, omalovažavanjem

Moguće dijagnoze

Poteškoće koje razvijaju zlostavljani mogu se svrstati u nekoliko dijagnostičkih kategorija opisanih u međunarodnim klasifikacijama bolesti. Za sada ne postoji posebna dijagnostička kategorija za mobing pa se u slučaju mobinga, tj. u slučaju prethodno opisanih zdravstvenih smetnji, postavljaju sljedeće dijagnoze:
- Poremećaj prilagodbe
- Posttraumatski stresni poremećaj.

Izvor: mobbing.hr

Mobbing (Izvor: Wikipedija)

Mobing (work abuse, employee abuse) je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu, kojim jedna osoba ili skupina njih sustavno psihički (moralno) zlostavlja i ponižava drugu osobu, s ciljem ugrožavanja njezina ugleda, časti, ljudskog dostojanstva i integriteta, sve do eliminacije s radnog mjesta. Zlostavljana je osoba bespomoćna, u nemogućnosti je da se obrani. Takve se aktivnosti odvijaju najmanje jednom tjedno, tijekom najmanje šest mjeseci.

Povijest mobinga
Sustavno proučavanje mobing-ponašanja počelo je prije 20-ak godina (1980-ih, Heinz Leymann). Naziv je stvoren od engleskoga glagola to mob, što znači nasrnuti u masi, bučno navaliti na nekoga, i imenice "mob" koja znači rulja, gomila, puk, svjetina, ološ, a skovan je prema istraživanjima Konrada Lorenza koji je opisao ponašanje nekih životinja koje se udruže protiv jednog člana, napadaju ga i istjeruju iz zajednice, ponekad ga dovode i do smrti. U engleskom govornom području često se koristi i izraz bullyng koji se odnosi uglavnom na slično nasilje u školi. Prema istraživanjima 55% je okomiti, 45% vodoravni mobing. Okomiti mobing događa se kada pretpostavljeni zlostavlja jednog podređenog radnika; ili jednog po jednog dok ne uništi cijelu skupinu (zato se još naziva i bossing) ili kada jedna skupina radnika zlostavlja pretpostavljenog (što se događa u 5% slučajeva). Horizontalni mobing odvija se između radnika na jednakom položaju u hijerarhijskoj ljestvici.

Značaj Mobbinga
Mobing je široko rasprostranjena pojava, najčešće proučavana na radnim mjestima, a posljedice se odražavaju na socijalno okruženje, radnu sredinu i na pojedinca, pa se problem promatra sa medicinskog, sociološkog, pravnog i psihijatrijsko - forenzičkog stajališta, s ciljem da se upozori na značajnost problema, da ga se upozna i naučiti prepoznavati jer se mobing može spriječiti sustavnom primarnom prevencijom, informiranjem, edukacijom i konkretnim zahvatima npr. osobnim treningom komunikacijskih vještina, zaštitnim zakonodavstvom i organizacijskom politikom i praksom koja primjenjuje pravilnike o radu koji ne toleriraju zlostavljanje.

Faze Mobbinga
1. faza: Neriješen sukob među suradnicima, koji remeti međuljudske odnose. Izvorni sukob se brzo zaboravlja, a zaostale agresivne težnje usmjeravaju se prema odabranoj osobi.
2. faza: Potisnuta agresija eskalira u psihoteror. Žrtva gubi svoje profesionalno i ljudsko dostojanstvo, počinje se osjećati manje vrijednom, postaje manje vrijedan subjekt koji u svom radnom okružennu gubi potporu, ugled, pravo glasa.
3. faza: Obilježena i stigmatizirana stalno zlostavljana osoba postaje dežurnim krivcem za sve propuste i neuspjehe kolektiva.
4. faza: Žrtva je u "borbi za opstanak", pojavljuje se sindrom izgaranja na poslu (Burn out) psihosomatski i depresivni poremećaj.
5. faza: Uglavnom nakon višegodišnjeg teroriziranja, žrtve obolijevaju od kroničnih bolesti i poremećaja, napuštaju posao ili čine suicid.

Posljedice mobinga na radnom mjestu
Smanjenje učinkovitosti, ometanje napredovanja, učestali izostanci s posla, bolovanja (bijeg u bolest) napuštanje radnog mjesta, dobivanje otkaza.

Zdravstvene posljedice
- fizički poremećaji - kronični umor, probavne smetnje, prekomjerna tjelesna težina ili mršavljenje, nesanica, različiti bolni sindromi, smanjen imunitet, povećana potreba za alkoholom, sedativima, cigaretama
- emocionalni poremećaji -depresija, burn-out sindrom, emocionalna praznina, osjećaj gubitka životnog smisla, anksioznost, gubitak motivacije i entuzijazma, apatija ili hipomanija, poremećaj prilagodbe
- bihevioralni simptomi - iritabilnost, projektivnost, nekritično rizično ponašanje, gubitak koncentracije, zaboravnost, eksplozivnost, grubost, pretjerana osjetljivost na vanjske stimuluse, bezosjećajnost, rigidnost, stalna okupiranost poslom, obiteljski problemi, razvod braka, suicid žrtve

Burn-out
Burn out je progresivni gubitak idealizma, energije i smislenosti vlastitog rada koji doživljavaju ljudi u pomažućim profesijama kao rezultat frustracija i stresa na poslu.
Izgaranje na poslu nije isto što i umor. Umor ne uključuje promjene stavova prema poslu i ponašanje prema klijentima.
Izgaranje se također povezuje s mnogim negativnim emocijama, npr. depresijom, nedostatkom snage, nezadovoljstvom, strahom, neodgovarajućom kvalitetom života i beznađem, gubitkom samopouzdanja, nemogućnosti prosudbe i donošenja odluka; emocionalnom iscrpljenošću, osjećajem nemogućnosti vladanja emocijama zbog stalne i dugotrajne izloženosti stresnim situacijama, depersonalizacijom - patološki promijenjenim doživljajem osobnog identiteta.

Kako se zaštititi?
Zabilježite svaki nasrtaj, arhivirajte sve pismene dokumente
Obratite se osobi u radnoj sredini u koju imate povjerenje, aktivistima udruženja za zaštitu ljudskih prava, sindikatu, inspektoru rada.
Ne dopustite da vas uvuku u mobbing ponašanje, budite ljubazni sa zlostavljanom osobom, a zlostavljača upozorite na njegovo ponašanje.

Originally Posted by daliboor

najgore je nekako mi se čini,kad šef vrši mobing prema radniku....nemožeš mu odgovoriti i ništa mu nesmiješ reć...zato samo preostaje da se šuti i trpi

Problem ti je dragi moj u mentalitetu i kulturi. Dok god ti smatras da ti je dobro neces se staviti u situaciju da ti zbog druge osobe bude losije.
Ne razmisljas da ako ja tebe danas ostavljam na miru a tvom kolegi stvaram pakao da si u buducnosti na mojoj tapeti?!
Zbog toga ti suti i trpi i gubi svoju ljudskost. Ne,ja se ne slazem da je u redu sutjeti i trpjeti jer tada nisi covjek nego (na primjer) ovca! ONAJ KOJI JE COVJEK TAJ SE U POTPUNOSTI OSJECA COVJEKOM I CINI STVARI KOJE SU LjUDSKE! Primjerice, vidjeti dalje od svoga nosa je samo jedna u nizu stvari.
Rad te mora ciniti zadovoljnim,a ne nesretnim. Radnici na Balkanu nisu niti svjesni da robuju.
Ne, ne, sutjeti i trpjeti nas uvijek odvodi u propast jer tada dopustamo da drugi upravljaju nasim zivotom i sudbinom.
Nadam se da nisam nekoga uvrijedio odgovorom! Samo sam pokusao biti konstruktivan.

Teroriziraju vas
Psihološko nasilje na poslu - jeste li žrtva?



Neprijateljska i neetična komunikacija koja je na sistematičan način usmjerena na jednu ili nekoliko osoba koje teroriziraju do stanja bespomoćnosti i nemogućnosti da se obrane je mobing. Ovo stanje nemoći nasilnici održavaju i pojačavaju eskaliranjem svojih metodama.

Mobing uopće nije novi fenomen. Nešto novija nam je tek riječ koja opisuje ovo psihološko zlostavljanje i manipuliranje na poslu te to što je problem u porastu. Ima različite oblike, no uvijek ga prate ozbiljne posljedice na pogođenu osobu i društvo.

Osobe na koje se zlostavljači usmjere mogu razviti različite psihološke smetnje, nervozu, nesanicu, umor, stres, depresivna stanja, iznemoglost, a u nekim slučajevima i suicidne misli. Mnogi na koncu nisu u stanju raditi jer se doslovno fizički ili psihički razbole pa uz zdravstveni osjete i financijski gubitak, objašnjavaju na stranicama američke udruge Psychological Harassment.

Postupci i situacije tipične za mobing


U nekim slučajevima uzrok mobinga je prevelika količina posla, nerealistični zahtjevi poslodavca, uskraćivanje informacija i sredstava, svojevoljno oduzimanje odgovornosti, javno sramoćenje, redovito prisiljavanje na prekovremene radne sate, favoriziranje pojedinaca i nepotizam, pretjerani natjecateljski duh, dezorganizacija, kontradiktorni zadaci i nejasni zahtjevi, zadaci koji nemaju nikakav cilj, neprestane prijetnje i nepoštivanje ljudskog dostojanstva, nedostatak komunikacije i zastrašivanje.

Ovdje je prije svega riječ o psihološkom nasilju, mada u nekim slučajevima može doći i do fizičkog. Verbalno zlostavljanje najčešća je forma psihološkog nasilja. A cilj je poniziti i oslabiti moral pojedinca ili cijele grupe.

Tko, koga, zašto?


Mobing obično provode nadređeni (svoje ponašanje opisuju/opravdavaju tek kao oblik čvršćeg vodstva) protiv pojedinca ili veće grupe. Može doći i do organizacijskog psihološkog nasilja, kada veći broj osoba progone jednu. U oba slučaja 'meta' neprestano prima negativne komentare, protiv nje koriste sarkazam, prijete, insinuiraju, pokušavaju je poniziti, šire lažne informacije o osobi i žele je društveno izolirati.

Mobing je način na koji možete uništiti osobu bez korištenja fizičkih sredstava, riječ je o psihološkom ratu živaca kojim se želi izmoriti, protjerati i manipulirati. Znanstveno proučavanje mobinga predvodio je dr. Heinz Leymann psihijatar koji je na švedskom Sveučilištu Umeå objavljivao radove u ranim 1980-ima. Mobing je u zadnjih 20 godina postala dobro poznata riječ u mnogim zemljama.

Norveški i švedski znanstvenici proučavali su sličnost PTSP-a kod različitih traumu i ustanovili da žrtve mobinga reagiraju slično kao silovane žene - obje grupe osjećaju neprestanu prijetnju. 'Dok je god nasilnik na slobodi, žena može biti iznova napadnuta. A dok god osoba koja je žrtva mobinga ne dobije adekvatnu zaštitu, može očekivati nove nasrtaje. Ovi se pojedinci nalaze pod produženim stanjem stresa. Umjesto akutne PTSP reakcije njihova je kronična jer je neprestano potiče novo zlostavljanje koje im, jer su pritisnuti socioekonomskim faktorima, dodatno oštećuju samopouzdanje i zdravlje,' pisao je dr. Heinz Leymann.

Zlostavljači - o kakvim je osobama riječ?

Iako je među šefovima navodno veći postotak sociopata nego među generalnom populacijom, šefovi koji provode mobing ne moraju biti sociopati. Ozbiljno proučavanje fenomena fizičkog mučenja pokazalo je da bi potaknu li ih 'povoljnim' okolnostima većina ljudi (a ne samo tipični zlikovci, kako se to obično misli) bila spremna fizički mučiti druge. Kod psihološkog zlostavljanja doći do te mentalne faze je još lakše, posebno jer tome pogoduje natjecateljsko poslovno okruženje, karijerizam i 'pritisak uprave'. Naime, mobing se često provodi pod krinkom normalnog poslovnog ponašanja. S vremenom se ova gruba komunikacija uvrježuje i opravdava potrebom za većom efikasnošću.
izvor: magazin.hr