Trešnja je prvo voće koje navješćuje ljeto i raste u gotovo svakom voćnjaku. Do sada su one bile cijepljene na različitim podlogama, o kojima je ovisila i veličina voćke. Branje zrelih plodova na visokim je voćkama otežano, jer su najkvalitetniji plodovi na vrhu i krajevima grana. Nemoguće je zaštititi voćku od ptica, a krošnje ujedno zauzimaju velik prostor.
Sada se mogu odabrati i sadnice trešanja niskog rasta, kalemljene na novi trešnjevi podlozi Gisela 5, koje rastu u visinu 2,5 - 3 m, ovisno o uzgoju, rastu i terenu. Voćke se sade na udaljenosti jedna od druge 2,5 - 3 m, što omogućuje više voćaka na manjem prostoru. Sorte su izvanredne kakvoće, od ranih poluhrustavih do hrustavih. Vrijeme sazrijevanja od ranih do kasnih sorti je sedam tjedana.
Imamo sorte i sadnice raspoređene po vremenu zoridbe, sorte su poredane od ranih do kasnih po vremenu zoridbe: KASINOVA RANA, RIVERSOVA RANA, AERLY BURLAT; BURLAT, BIGARREAU MOREAU, ISABELLA, VIGRED, CELESTE, GIORGIA, GARNET, NEW STAR, STARKING HARDY GIANT, CANADA GIANT, HUDSON, NORDWUNDER, SYLVIA, VAN, SUNBURST, NAPOLEONKA, POPOVKA, SUMMIT, GERMERSDORSKA, BING, LAPINS, KRALJICA TRGA, KORDIA, REGINA, KARNIJEVKA, SWEETHEART, DENISENOVA ŽUTA.
Nove trešnjine podloge, kao što je Gisela 5, omogućuju cijepljenje (kalemljenje) tako da dobivamo takozvane patuljaste sadnice trešanja . Na tim podlogama rađanju trešnje već drugu godinu nakon sadnje. Maksimalna je iskoristivost od 5. do 6. godine nadalje. Plodovi se beru praktički sa zemlje, pa se uloženo brže i vrati. Neke od tih sorta su samooplodne, omogućuju natapanje, naknadno gnojenje, savijanje grana i rezidbu.





LinkBack URL
About LinkBacks


Bookmarks