Zanimljivosti Iz Svijeta Nauke

Naucnici sa Tajvana su stvorili rasu genetski modifikovanih fluoroscentnih zelenih prasica!!! Shocked Ubrizgavanjem zelenog fluoroscentnog proteina u embrion praseta tim naucnika je uspio da stvori tri muska zelena praseta.
Oni su potpuno zeleni,i spolja i unutra(unutrasnji organi)Ovo prasice koriste za istrazivanja ljudskih bolesti(pracenje i pronalazenje promjena u tkivu tokom fizickog razvoja)Sta je sljedece: pink djevojcice i plavi djecaci?

Učenici koji se zdravo hrane postižu bolji uspeh u školi, zaključak je kanadske studije obavljene na Univerztitetu Alberte.

Tim stručnjaka, predvođen dr Polom Veglerom, je na uzorku od 4.598 učenika petog razreda iz Nove Škotske, u okviru studije o uticaju načina života dece na školski uspeh, ustanovio da oni đaci koji konzumiraju adekvatne količine voća, povrća, belančevina i drugih sastojaka zdrave ishrane imaju znatno manje šanse da loše urade test pismenosti od svojih vršnjaka koji se ne hrane zdravo, preneo je Rojters.

Od navedenog broja dece, na testu osnovne pismenosti nije zadovoljilo njih 875 (19,1 odsto).

Stručnjaci su po nekoliko kriterijuma kvaliteta ishrane (kojima je obuhvaćena i količina i raznolikost) zaključili da su đaci koji se dobro hrane izloženi manjem riziku da ne zadovolje na testu.
Pri tom su uzeti u obzir u drugi faktori koji su mogli da budu od uticaja na rezultat - prihod i obrazovanje roditelja, vrsta škole, pol itd.

Ispostavilo se, između ostalog, da konzumiranje znatnijih količina voća i povrća, kao i manji kalorijski unos iz masne hrane, predstavljaju recept za bolji uspeh u školi.

Dosad se većina istraživanja koja su se bavila odnosnom ishrane i školskog uspeha koncentrisala na značaj doručka i loše posledice gladi i nedovoljne uhranjenosti, a ova kanadska studija po prvi put ukazuje na važnost redovne i zdrave ishrane đaka tokom celog dana.

Tamna čokolada vrlo je zdrava, potvrđuju to istraživanja jednog američkog sveučilišta.Učinak kakaa na krvožilni sustav je itekako dobar, što ne znači da sada možete navaliti na tamnu čokoladu u neograničenim količinama.

Među odabranim kandidatima na uzorku od četrdeset zdravih odraslih osoba svakodnevno konzumiranje tamne čokolade kroz kratko razdoblje znatno je poboljšalo stanični rad arterija.
Flavonoidi,snažni antioksidanti kojima je bogat kakao,odavno su poznati po blagotvornom djelovanju na arterije.Ima ih i u voću, crnom vinu i mahunarkama.

Amerikanac Tomas Biti prvi je muškarac u istoriji čovečanstva koji je rodio dete, izvestili su mediji.

Biti, poznatiji kao "muškarac u blagoslovenom stanju", rodio je zdravu devojčicu u nedelju u porodilištu u gradiću Bend, u američkoj saveznoj državi Oregon.

"Jedino po čemu se razlikujem jeste to što ne mogu da dojim bebu, ali mnoge majke to ne mogu", rekao je on.

Biti je rođen kao žena po imenu Trejsi Lagondino, ali je hirurškom intervencijom promenio pol. Već godinama je u braku sa Nensi.

Pošto se njegova supruga pre nekoliko godina podvrgla histerektomiji i ne može da ima decu, Biti, koji je zadržao ženske reproduktivne organe, rešio je problem tako što je odlučio da on ostane u drugom stanju putem veštačke oplodnje.

"Biću otac našoj kćerki, a Nensi će joj biti majka. Bićemo porodica", kazao je tada Biti.

Americki naucnici su otkrili lek protiv stidljivosti i drustvene neprisposobljenosti.
Ali, razvijanje leka jos uvek je u teku, jer naucnici jos uvek ispituju hormon oksitocin, koji izlucuje majka u toku porodjaja, a koji smanjuje anksioznost i fobije. Postoje indicije da ovaj hormon pomaze ljudima koji se bore sa autizmom. Pol Zak, profesor neurologije, je testirao hormon na stotinu pacijenata, po cemu je dosao do zakljucka da oksitocin ublazuje anksioznost i na taj nacin covek lakse stupa u kontakt sa drugim ljudima.
,, Mnogo je bitno da ovaj lek nema nusefekte i ne stvara zavisnost,, kaze Zak.
Sa hormonom oksitocinom, naucnici su uspeli da smanje simptome stidljivosti kod 120 pacijenata. Postoji verovatnost da vece nivo prirodnog oksitocina u glavi utice na ljubaznost ljudi ka strancima, a da bude jos interesantnije, ljudi tada daju vise para u dobrotvorne svrhe.

Tim naučnika iz Saveznog instituta za tehnologiju u Cirihu, došao je do "epohalnog" rješenja za sve one koji muku muče sa sklapanjem namještaja - od sada će im sam namještaj govoriti šta treba da urade! Prvi čipovi sa takvom namjenom biće ugrađeni u IKEA namještaj, za koji su švajcarski naučnici pedantno utvrdili da može da bude sklopljen na 44 načina, ali je samo osam načina ispravno.

Čipovi će upućivati na redosljed sklapanja, a prilikom pogrešnog uklapanja djelova, vlasnik će dobiti elektronsko upozorenje. Prvi modeli čipova biće bežično povezani sa računarom, ali već sada se radi na modelima koji će imati sopstveni LED displej i raditi bez pomoći kompjutera. Pošto već postoji "pametni" šrafciger (upozorava korisnika na to da je šraf previše zategao), u planu je i "još pametniji" šrafciger, koji će upozoravati na to da li je pravi šraf u pravoj rupi.

Iako u kompaniji IKEA smatraju da je ideja više nego dobra, postavlja se pitanje da li su baš čipovi neophodni, i zar nije moglo da se pronađe neko jednostavnije rješenje. U svakom slučaju, pametni namještaj biće skuplji, a kupci će se osjećati još gluplje kada čipovi počnu da upozoravaju, signaliziraju, opominju...

Američki naučnici tvrde da korišćenje Interneta i traganje po njemu može poboljšati moždane funkcije, posebno kod starijih ljudi. Ekipa neurologa sa Medicinskog fakulteta Univerziteta Kalifornija ustanovila je da traganje po Internetu stimuliše dijelove mozga koji kontrolišu procese donošenja odluka i složenog razmišljanja.

Oni su, kako njihovu tvrdnju prenosi BBC otkrili da je ovaj efekat posebno vidljiv kod iskusnih korisnika Interneta, dok je stimulacija mozga kod ljudi koji tek uče da koriste Internet mnogo manja. Oni takođe očekuju da bi korištenje Interneta moglo pomoći u borbi protiv fizioloških promena mozga kod starijih, a kod kojih mozak funkcioniše sporije.

Oni su, u toku istraživanja, utvrdili da tokom upotrebe Interneta čovjek koristi drugačije mentalne procese od onih koji su mu potrebni za čitanje. Već je poznato da ukrštene reči i igre poput sudokua pomažu starijima da misle brže i jasnije.

to je jedan od prednosti stalnog surfanja, a kad bii nabrajali mane, mogli bi dosutra

Moderne mlade žene ne sanjaju uvijek o velikom bijelom vjenčanju, jer vole uživati u slobodi i avanturama. Ali kad uđu u tridesete od izgleda im je daleko važnije prinčevo stanje na računu. Muško-ženski odnosi uvijek su zanimljiva tema kojom se svakodnevno bave i brojna naučna istraživanja. Njihovi rezultati ponekad su kontradiktorni, a ponekad samo dokazuju poznate stvari, ali svejedno su zabavni i, u nekim slučajevima, intrigantni.

Nedavno je i naučno potvrđeno ono što je većina ljudi otprije znala, muškarci biraju žene prema njihovom izgledu, a žene su puno selektivnije i najradije odabiru partnere koji im mogu osigurati sigurnu budućnost. Čak je 75 posto žena u tridesetim godinama priznalo da bi se vrlo rade udale zbog novca.

Muškarce više privlače žene svjetlije puti jer blijedu put povezuju sa nevinošću i čistoćom. Za razliku od njih, žene vole tamnije muškarce jer im izgledaju srčanije i opasnije, kažu naučnici.

Biolozi tvrde da su žene, slično kao ženke u životinjskom carstvu, "najnestašnije" kad imaju plodne dane. Ali žene su ipak vrlo izbirljive, pa kod muškaraca traže određene karakteristike. Zato tih dana u mjesecu biraju pomalo bahate i vrlo zgodne muškarce jer podsvjesno vjeruju da će im oni dati i zdravu djecu.

Da su stariji frajeri neodoljivi, potvrdilo je i 18 posto žena koje koriste online dating usluge. Šarm i životno iskustvo očito su dovoljan razlog za velik broj žena, a ako još muškarci izgledaju barem približno kao George Clooney, onda nam je sve jasno.

a meni niko ne veruje da sam baba i da koristim internet. a ja samo pokusavam da svoj mozak oporavim od nekoliko mozdanih udara pa se trudim iz "sve snage" da opet budem "pametna" kao pre bolesti.

Tim japanskih naučnika napravio je klon miša iz DNK ćelija miša koji je bio smrznut više od 16 godina.Ovo je prvi put da je naučnicima uspjelo kloniranje putem ćelija mrtve životinje.Nakon što su japanski naučnici klonirali miša od ćelija smrznutih na temperaturi od -20 stepeni Celzijusa to je probudilo nadu kod naučnika da će uskoro možda moći klonirati i izumrle životinje poput divovskog mamuta čiji se ostaci mogu pronaći u duboko smrznutom stanju.

Dosad, kloniranje je uspjelo samo uz pomoć ćelija DNK s živog donatora, a kloniranje putem smrznutih ćelija smatralo se nemogućim jer su kristali leda oštećivali ćelije, prenosi The Sun.

"Jedini problem kod kloniranja izumrlih životinja mogla bi biti surogat majka i zdravo jajašce, ali moglo bi se pokušati sa ženkama iz slične prodice, kao što je ženka slona.Važno je to da se otkrilo da ćelije DNK-a ne moraju poticati s živog donatora", izjavio je Dr. Teruhiko Wakayama, jedan od autora studije.

Umjetni život sve realniji

Laboratoriji američkog pionira biotehnologije Craiga Ventera odlučni su u namjeri stvaranja umjetnog života, unatoč etičkim pitanjima na kojima inzistiraju protivnici njegovog rada.

Američki znanstvenici otkrili su uspješniji način za dobivanje sintetskog genoma koji bi ih mogao dovesti do stvaranja umjetnog života, objavljeno je na internetskoj stranici Instituta Venter kojeg vodi kontroverzni američki istraživač.

Postupak se već primjenjivao u proizvodnji nove generacije biogoriva i na polju biokemije.

Njegov institut je još u siječnju bio objavio da je uspio stvoriti prvi sintetski genom jedne bakterije.

Venterovi suradnici su za proizvodnju tog genoma prvo koristili bakteriju E. Coli, ali su zaključili da je taj proces dug i težak jer je bakterija teško uspijevala reproducirati velike segmente DNK.

Stoga su došli na ideju da upotrijebe vrstu kvasca pod nazivom Saccharomyces cerevisiae i dobiju sintetski genom zahvaljujući postupku homologne rekombinacije, proces koji stanice primjenjuju u prirodi za popravak štete na svojim kromosomima.

Zatim su istraživali sposobnost grupiranja DNK u kvascu za koji se pokazalo da je "genetska tvornica", priopćio je institut.

"Stručnjaci instituta Venter sada mogu u samo jednoj etapi sastaviti čitav genom bakterije Mycoplasma genitalium od 25 fragmenata DNK", ističe institut na svojoj internetskoj stranici.

Ova otkrića su "velik napredak u postupcima koje je stručna ekipa istražila i opisala u siječnju 2008. kada je predstavila prvi sintetski genom", dodaje institut.

Otkriveno groblje staro 4500 godina

Skupina talijanskih i sirijskih arheologa je usred sirijske pustinje, zapadno od Palmire, otkrila nekropolu od 30 netaknutih i izvrsno očuvanih grobnica iz III. tisućljeća prije nove ere.

"Zbog iznimno dobre očuvanosti grobnica ovo će arheološko otkriće pridonijeti saznanjima o jednoj od najstarijih civilizacija starog vijeka", smatra, izjavila je voditeljica arheološke ekipe Daniela Morandi Bonacossi po povratku u Italiju, dodajući kako zajedno s kolegama i studentima sa Sveučilišta u Udinama i u suradnji s Glavnom sirijskom upravom za starine koju vodu kolega Michel al-Maqdissi već dulje vrijeme radi na tom projektu u polupustinjskom području smještenom oko stotinjak kilometara od grada Palmire, na starom karavanskom putu koji je spajao Mezopotamiju s Mediteranom.

"Nekropola, koju tek trebamo podrobnije istražiti, svjedoči o ljudskoj nazočnosti na ovim prostorima još u brončano doba", rekla je talijanska arheologinja.

Interdisciplinarnu ekipu koja radi na projektu, uz povjesničare, čine stručnjaci za kartografiju, geofiziku, botaniku, zoologiju, palinologiju (nauku o polenu) itd.

Cilj im je, među ostalim, otkriti kakve su se klimatske promjene dogodile u regiji smještenoj između Eufrata i Mediterana.

Kako bi povećali godišnju proizvodnju iznimno cijenjenog crnog tartufa, Francuzi namjeravaju umjetno uzgojiti sjemene zametke, a potom ih presaditi u prirodu i tako oživjeti ovu granu privrede koja nestaje.

Iznimno cijenjena i skupa gljiva mogla bi uskoro početi rasti u laboratorijskim epruvetama umjesto ispod korijenja drveća.

Francuska je početkom 20. stoljeća 'proizvodila' 1000 tona crnog tartufa godišnje, a te su brojke danas pale na 40 do 50 tona.

Početkom sezone tartufa francuska regija Corrèze potpisat će sporazum s Delpeyratom, koji se još od 19. stoljeća bavi očuvanjem tartufa, i kompanijom za prijevoz hrane STEF-TFE.

Zajedno su odlučili otkriti tajne crnog tartufa koje ga čine tako posebnim – tlo, klima ili drveće – i nadaju se da će oživjeti ovu industriju ugroženu razvojem konzistentnijeg uroda.

Projekt će uključivati i kultiviranje kloniranih tartufa zajedno s malim drvećem u epruvetama sve dok se ne razviju. Taj proces može trajati godinama. Jednom kad se razvije sjemeni zametak, tartufi će biti presađeni kako bi se dalje prirodno razvijali.

Tartufi se uglavnom ne uzgajaju nego pronalaze, i to obično ispod drveća starog najmanje 20 godina, a nalaze ih trenirani psi. Njihova cijena na tržištu doseže i do 860 funti po kilogramu.

Većina uroda se konzumira u samoj Francuskoj zajedno s uvezenim i puno jeftinijim tartufom iz Kine.

''Sve manje i manje ljudi želi 'proizvoditi' tartufe, okreću se žitaricama. Nisam protiv toga da pomognemo prirodi. Moramo znati koliko dobri će biti ovi tartufi. Nakraju sve ovisi o tome'', kaže Jacques Pebeyre poznat kao 'francuski kralj tartufa'.

Zahvaljujući radu riječne flore i faune godišnje odlaze gigatoni ugljikovih spojeva u atmosferu, ipak stručnjaci nigdje ne uračunavaju taj doprinos koji je blizak emisijama svjetske vegetacije.

Dr. Tom Battin, ekolog sa Sveučilišta u Beču skrenuo je u listopadu na strukovnoj konferenciji "COST ESF Frontiers of Science" pozornost na rijeke, zanemarenog igrača u kruženju ugljika u prirodi, važnom faktoru kod globalnog zatopljenja.

Mikroorganizmi u rijekama, kao što su bakterije i jednostanične alge rastavljaju organske tvari koje se nađu u vodenim tokovima. One to čine pretvarajući ugljik u CO2 koji potom odlazi u atmosferu gdje se nadovezuje na već postojeće količine koje iz godine u godinu rastu pod utjecajem industrijske proizvodnje i nekontroliranog zagađenja.

Battinov tim je zaključio kako godišnje kroz riječne tokove prođe tri četvrtine gigatona ugljika, ipak taj nusprodukt nitko, čak ni stručnjaci iz IPCC-a (International Panel on Climate Changes) ne uzimaju u obzir kod izračuna emisija CO2.

"Mreže rječnih tokova prostiru se po cijeloj planeti, ipak, ne nalaze se nigdje u računici globalnog kruženja ugljika, čak ni u izvještajima IPCC-a. Rijeke se smatraju intertnim vodovodima koje primaju ugljik u svoje tokove i odnose ga u oceane.", rekao je Battin dodajući kako su procjene tih 'doprinosa' vrlo konzervativne te su se zadnjih godina drastično promijenile i bliže se količini od 2 gigatona, koliko iznosi otpuštanje polovice ukupne svjetske vegetacije.

"Stvaran odljev ugljičnog dioksida je vjerojatno bliži iznosu oko 2 gigatona godišnje. Naše kalkulacije odnose se samo na velike tokove i rijeke, jer je vrlo teško procijeniti površinu manjih potoka. Potoci se isključuju, iako su kontekstu aktivnosti mikroba, oni najaktivniji."

Od ječma uzgojenog na Međunarodnoj svemirskoj postaji japanska pivovara Sapporo napravila je pivo. Ovaj izvanzemaljski napitak moći će degustirati samo rijetki sretnici koje izvuku na lutriji.

Prvo ''svemirsko pivo'' napravljeno je od ječma uzgojenog u laboratoriju koji kruži Zemljom.

Ovo izvanzemaljsko piće rezultat je petomjesečne misije tijekom koje je ječam bio uzgajan u ruskom laboratoriju na Međunarodnoj svemirskoj postaji.

Jedna od glavnih japanskih pivovara Sapporo Breweries iskoristila je usjev ječma uzgojen u svemiru kako bi napravila 100 litara piva nazvanog Svemirski ječam.

''Nema piva poput ovog, jer samo pri izradi koristili samo ječam. Inače naš najprodavaniji proizvod je brand Black Label, u kojem koristimo dodatne sastojke kao što je riža'', kaže direktor poslovanja Junichi Ichikaw.

"Svemirsko pivo" rezultat je suradnje Ruske akademije znanosti, Sveučilišta Okayama i pivovare Sapporo, jedne od najstarijih u zemlji.

Ječam je uzgajan kao dio projekta uzgoja žitarica na Međunarodnoj svemirskoj postaji. Uz ječam su uzgajani i žito, salata i grašak. U budućnosti bi trebali biti uzgajani i krumpiri.

''Mislim da ćemo pokušati uzgojiti krumpire kao hranu, a ne za proizvodnju votke'', rekao je ruski astronaut Boris Morukov, koji je proveo 11 dana na postaji.

Ovo pivo se neće naći u komercijalnoj prodaji, ali 30 japanskih parova koji budu izvučeni u nagradnoj igri moći će ga degustirati.

Iako se pivo zbog alkohola i sadržaja plinova nije do sada nalazilo na meniju astronauta, pivovara se nada da će ipak moći uživati u ovom novom proizvodu.

Kojom brzinom leti čep?

Ako ste se pitali možete li izbjeći čep koji leti iz boce šampanjaca usmjerene prema vama, odgovor je nažalost negativan. Naime, spomenuti čep se kreće prevelikom brzinom.


Njemački su znanstvenici nakon dugih istraživanja uoči blagdana uspjeli riješiti pitanje brzine kojom čep iz boce pjenušca leti zrakom kad se otvori boca.

Prof. Friedrich Balck s Instituta za fiziku i fizikalnu tehnologiju Tehničkog sveučilišta Clausthal utvrdio je pokusima da se čep koji leti bez ometanja postiže brzinu oko 40 kilometara na sat, priopćilo je Tehničko sveučilište.

Navedena brzina prevelika je za čovjeka koji želi izbjeći udarac čepa u letu. Drugim riječima, tko se nalazi u dosegu čepa, ne može ga izbjeći pošto čuje zvuk od otvorenja boce, izjavio je sveučilišni glasnogovornik Christian Ernst.

Balk je u tijeku istraživanja otvarao boce koje su stlačene na 2,5 bara. Riječ je o tlaku koji nastaje u dobro protresenoj boci, izjavio je Ernst.

Brzina letećeg čepa mjerena je laserom i akustički, pri čemu je bilježen zvuk oslobađanja čepa iz boce te zvuk njegova udarca u zapreku od papira. Pritom je utvrđeno da čep iz dobro prodrmane boce leti 40 kilometara na sat ili nešto brže nego trči najbrži čovjek.

Po izračunima profesora Balcka, čep može teorijski čak postići brzinu do 100 kilometara na sat, za što je potreban tlak od tri bara, izostanak trenja i boca ugrijana na suncu.

U praksi čepovi ne bi trebali biti problem, smatra znanstvenik.
"Ako se boca izvadi iz hladnjaka i ne trese se, čep uopće nije pod tlakom", zaključio je.

Nestaju čileanski ledenjaci

Čilenaski ledenjaci predstavljaju treću po veličini zalihu slatke vode na Zemlji

Povlačenje čileanskih ledenjaka koji se nalaze u Patagoniji, vidljiva je posljedica zagrijavanja planeta, ali i prijetnja zalihama slatke vode na krajnjem jugu američkog kontinenta.


U nedavnom istraživanju Glavne uprave za vodu, čileanskog državnog tijela, ističe se da se u razdoblju između 1986. i 2007. povuklo dvadeset promatranih ledenjaka u području Campos de Hielo Sur, nakon Antarktike i Grenlanda, trećoj po veličini zalihi leda.

To područje, kao i Campos de Hielo Norte, čine veliki ledenjački masivi usred Patagonije, ravnog, negostoljubivog i kišnog područja na kojemu pušu snažni vjetrovi.

Kako navodi DGA, od 1986. do 2001. ledenjaci su se povlačili za 67 metara na godinu, a od 2001. do 2007. za 45 metara.

76 posto ledenjaka u Južnoj Americi smješteno je duž čileanskih Kordiljera. Pokrivaju površinu od 20.000 četvornih metara i spremišta su vode za piće i za natapanje u sušnim razdobljima.

Zaključke istraživanja DGA-a njezin je voditelj ocijenio "zabrinjavajućim".

"Slatka voda iz ledenjaka bit će raspoloživa u daljnjih stotinu godina. Gradovi i obradive površine će rasti, pa će doći trenutak kada će ledenjaci biti jedini izvor vode za stanovnike", upozorava znanstvenik.

Hubble otkrio tragove života

IZvor: NASA / ESA

Znanstvenici su svemirskim teleskopom Hubble otkrili ugljični dioksid i monoksid u atmosferi esktrasolarnog planeta, što bi mogao biti prvi korak prema otkriću života izvan Zemlje.


Otkrivanjem organskih spojeva koji možda potječu od živih organizama na planetu sličnom Zemlji "možda će jednom biti prvi dokaz o postojanju života izvan našeg planeta", priopćila je američka svemirska agencija komentirajući otkriće ugljičnog dioksida na planetu veličine Jupitera udaljenom od Zemlje 63 svjetlosne godine.

"Nismo na pragu otkrića života na tom planetu, ali bi njegov kemijski sastav na nekom drugom planetu omogućio rađanje života", rekao je Ray Villard iz Znanstvenog instituta za istraživanja svemirskim teleskopom, dodajući da je planet koji je samo u tekućem i u plinovitom stanju dobio ime HD 189733b i da je temperatura na njemu previsoka za nastanak bilo kakvog oblika života.

"Znanstvenici su na planetu otkrili organske molekule metana i vodene pare", dodao je Villard.

Prisutnost ugljičnog dioksida i monoksida otkrio je Mark Swain, istraživač u NASA-inom JPL-u, koji je pomoću Hubblea istraživao infracrveno zračenje s tog planeta.

Hubble je 1990. godine lansiran u Zemljinu orbitu gdje kruži na visini od 575 kilometara. Označio je prevrat u istraživanju svemira i promijenio tumačenje postanka i razvoja svemira.

Suncokret protiv zračenja

Odstranjivanje zagađivača iz kontaminiranog tla i vode dugotrajan je, skup i težak posao. Obične biljke poput perunike i suncokreta čine to jeftinije i bolje.


Znanstvenici ispituju primjenu običnog mrijesnjaka i zimzelena u čišćenju odlagališta stare municije i oporavku tla.

Eksperimenti su pokazali da sterilizirani vodeni krocanj i zimzelen tako dobro ekstrahiraju TNT da nakon tjedan dana u njihovom tkivu nije ostalo ni traga eksplozivnih tvari niti je spaljivanjem tih biljaka došlo do eksplozije!

Drugi su istraživači otkrili da stanice i ekstrakti obične šećerne repe mogu apsorbirati i razgraditi nitroglicerin.

Što je s vodom koja je jako kontaminirana radioaktivnim tvarima? Izgleda da suncokret pomaže u tome. Suncokreti od šest tjedana upotrijebljeni su da se riješi problem kontaminiranih otpadnih voda u jednoj napuštenoj tvornici urana u Ohiu.

Kakav je bio rezultat? Kontaminacija uranom smanjena je s prosječnih 200 mikrograma po litri na 20 mikrograma po litri, što predstavlja vrijednost unutar granice sigurnosti.

Drugi testovi, provedeni kod černobilskog reaktora u blizini Kijeva, pokazali su da je suncokret apsorbirao 95 posto radioaktivnog stroncija i cezija za deset dana!

Zemljoradnici bi uskoro mogli početi koristiti žutu peruniku i rogoz kako bi izbjegli zagađivanje vodenih tokova pesticidima i herbicidima.

Ovaj postupak dekontaminacije uglavnom obavljaju mikroorganizmi u korijenu biljaka koje razgrađuju zagađivače i čiste vodu.

Gore navedeni primjeri prikazuju čudesnu sposobnost samoobnove Zemlje.

Arheolozi otkrili bizantsko blago

Izraelski arheolozi objavili su u ponedjeljak da je pod parkiralištem kod drevnih zidina u Jeruzalemu pronađeno nalazište zlatnih novčića koji su stariji od 1300 godina.


Arheolozi su iskopali 264 novčića na ruševinama zgrade koja vjerojatno potječe iz 7. stoljeća, kraja bizantskog razdoblja. Otkriće je jedno do najvećih nalazišta zlatnika ikada otkrivenih u Jeruzalemu.

Novčići datiraju iz doba bizantskog cara Heraklija koji je vladao od 610. do 641. godine.

S jedne strane kovanice otisnut je, kako se pretpostavlja, carev lik s križem u desnoj ruci, a na naličju se nalazi samo križ.

Prema areholozima, zlatnici su vjerojatno iskovani za vladavine Heraklija, prije nego što su Perzijanci osvojili bizantski Jeruzalem 614. godine.

Dosad jedino nalazište zlatnih novčića iz bizantskog razdoblja pronađeno u Jeruzalemu sadrži samo pet zlatnika.

Nesretne i nezadovoljne osobe mnogo češće sjede ispred TV ekrana nego što to čine ljudi koji imaju sretan i ispunjen život, otkrili su američki istraživači.
Prema rezultatima istraživanja, koje su sproveli John Robinson i Steven Martin sa Univerziteta u Marylandu, sretne osobe su mnogo društvenije, često čitaju novine i magazine, veoma često upražnjavaju seks, ali i rijetko gledaju televiziju.

S druge strane, osobe koje ne uživaju u životu čak 30 posto više vremena provode na svom kauču, a ispred TV ekrana, u poređenju sa "sretnicima", zaključili su američki naučnici nakon što su analizirali društvene navike 30.000 osoba u periodu između 1975. i 2006. godine.

Novo otkriće djeluje zbunjujuće s obzirom da su ranije studije pokazale kako vrijeme za gledanje televizije predstavlja vrhunac i glavni dio dana jedne osobe.

"Proturječni podaci sugerišu da TV može ponuditi gledateljima kratkotrajno zadovoljstvo, ali na uštrb dugoročnog nezadovoljstva. Ono što gledatelji izgleda poručuju jeste da, iako je praćenje televizijskih sadržaja, općenito govoreći, gubitak vremena i nimalo ispunjavajuća aktivnost, emisije i serije koje sam večeras pogledao bile su odlične", prokomentarisao je profesor Robinson za američke medije.

Stručnjaci vjeruju da mnoge osobe posmatraju televiziju kao nešto privlačno čime se mogu pozabaviti, s obzirom da gledatelji ne moraju nigdje ići, planirati unaprijed, trošiti novac ili trošiti energiju kako bi mogli uživati u različitim emisijama, serijama i filmovima koji se svakodnevno prikazuju na bezbroj TV kanala. Ali ono što ne znaju sigurno jeste da li televizija zapravo čini ljude nesretnim.

Televizija se, prema mišljenju američkih sociologa, može posmatrati kao nešto što odvlači ljude od učestvovanja u nekim mnogo korisnijim aktivnostima ili kao "utočište za nesretne osobe". Profesor Martin tako upoređuje kompulsivno gledanje televizije s ovisnošću o drogama. "Aktivnosti koje vode ka ovisnostima izazivaju trenutno zadovoljstvo, ali i dugoročnu nesreću i kajanje", ističe Martin.

E, svašta će ljudi izmisliti da bi zadovoljili neke sitne potrebe i da bi bili u skladu s novim tehnologijama. Možda nije BOOM, ali je zanimljivo. Jeste li kad ostavili mobitel negdje, pa poslije niste znali gdje to i nazvali sebe, kako bi ga otkrili. Vjerovatno jeste, ali da ste imali ovu novu tehnološku novitadu nazvanu kodnim imenom MHEST001400, a mi bi jednostavno rekli – narukvica, ne biste imali takvih problema. Dakle, radi se o Vibrirajućoj Bluetooth narukvici, koja objedinjuje zabavu, stil i tehnologiju. Ova vibrirajuća narukvica rješava problem vašeg duboko zakopanog «mobača», negdje u džepu, ili u torbi, tako da ga možete lako pronaći, jer će vas zujanje - vibracije s ručnog zgloba upozoriti, kad vas netko zove.

LCD, na njoj, prikazat će i ID broj poziva, pa možete odlučiti hoćete li pokupiti poziv, ili ne, pogotovo ako ste u tom trenutku s nečim zauzeti.

Ima još inovacija. Narukvica dolazi s «Link Loos Alert Function», ako vam je mobi više od 5 metara odmaknut, pa će vas upozoriti s vibracijom. Znači, dobit ćete upozorenje, ako zaturite mobi, ili vam ga netko otuđi. Može se puniti pomoću laptopa, ili PC-a preko USB porta i kabela, ili s priloženim AC adapterom.



Veličina LCD ekrana je 22 mm, specifikacija Bluetootha je verzije 1.2, a kompatibilan je s V1.1&V2. Opseg frekvencije je 2.4 GHz, a vrijeme stand-by je 60 sati. Uzbuna s vibracijom je na oko 5 metara udaljenosti.Inače, dimenzije narukvice su 15 mm širine X 65 mm (unutrašnji promjer). Podržava iPhone 3G/2G/Bilo koji mobilni aparat /s Bluetooth Hands-Free Profilom).
Sadržaj paketa je: Narukvica, USB punjač, AC adapter i uputstvo na engleskom.

Još sitnica od cijene, samo 49,90 $.

Istraživanje dr. Karen Weatherby, koje je trajalo pet godina i u kojem je sudjelovalo 200 muškaraca, pokazalo je da svakodnevno 10-minutno buljenje u ženske grudi kod muškaraca ima isti učinak kao i 30 minuta aerobika, što bi značilo da je dobro za srce i krvni tlak, te da umanjuje stres.

Kada je riječ o tjelesnoj kondiciji i gubitku kalorija, oni koji su dnevno po 10 minuta buljili u ženske grudi postigli su iste rezultate kao i oni koji su vježbali i znojili se 30 minuta.

A evo kako je to objasnila doktorica Weatherby: "Deset minuta zurenja u ženske grudi ekvivalent je 30-minutnom vježbanju zato jer seksualno uzbuđenje izaziva brži rad srca i pospješuje cirkulaciju."

"Nema sumnje, buljenje u ženske grudi muškarca čini zdravijim", tvrdi doktorica i dodaje: "Vježbanjem se smanjuje rizik od srčanog i moždaanog udara, a istraživanje je pokazalo da i buljenje u ženske grudi dođe kao tjelovježba, što može produžiti život za četiri-pet godina."

Nije nam jedino jasno, jer nigdje se ne spominje, postiže li se takav rezultat samo kada su u pitanju gole grudi i koliko je muškaraca dobilo šamar za vrijeme istraživanja, prenosi digitaljournal.com.

Do sada je čitanje misli bilo u domenu naučno-fantastičnih filmova i paranormalnih fenomena kao što je telepatija, međutim tim naučnika iz Kalifornije nakon dugo godina istraživanja nalazi se na korak od pronalaska uređaja za čitanje misli.

Tim američkih naučnika sa Univerziteta „Berkli“ u Kaliforniji, predvođen profesorom Džekom Galantom, sada tvrdi da je načinio važan korak u pravcu izrade uređaja koji bi mogao da „čita“ živi mozak, odnosno, svesno iskustvo i percepciju druge osobe. Ovaj napredak je postignut zahvaljujući prodoru u izučavanju aktivnosti mozga, i to konkretno onog njegovog dela zaduženog za vizuelno opažanje. Različiti delovi centra za vid, smeštenog u zadnjem delu mozga, obrađuju različite karakteristike posmatranih prizora. Prilikom posmatranja karakteristika kao što su ivice, uglovi i krivine angažuju se niži delovi centra za vid, dok se prilikom posmatranja vrlo složenih prizora, kao što je ljudsko lice, aktiviraju njegovi viši delovi, pa se tako praćenjem moždane aktivnosti može prilično dobro ustanoviti šta ispitivani subjekt gleda. Na uzorku od 120 slika, istraživački tim sliku koju subjekt posmatra pogađa sa preciznošću od 90 posto.

Ovaj pristup dešifrovanju moždanih signala predstavlja pravi proboj u razumevanju načina na koji mozak kodira informacije. To razumevanje je omogućilo kompjutersku simulaciju ovog koda, što bi u budućnosti moglo da se iskoristi za praćenje mentalnih procesa kao što je pažnja, a možda bi čak moglo da omogući i pristup vizuelnom sadržaju snova i imaginacije.
„Trenutno nije poznato da li se procesi kao što su sanjanje i maštanje u mozgu ostvaruju na način koji funkcioniše slično spoljnom opažanju. Ako je tako, tehnike razvijene u našem ispitivanju mogle bi se direktno upotrebiti za proučavanje mašte i snova“, kaže Galant.
Uređaji za dekodiranje moždane aktivnosti mogli bi, pored očigledne - policijske, imati i brojne druge primene, recimo kao pomoć u postavljanju dijagnoze, u proceni delovanja medicinskih terapija i u izradi kompjuterizovanih srčanih i neuroloških proteza.