Skijanje

zasto se ne pominje i skijanje na vodi ?

Popularna skijališta u Hrvatskoj

Sljeme
Sljeme se nalazi samo desetak kilometara od centra Zagreba, u sklopu parka prirode Medvednica. Oduvijek je bilo poznato izletište i skijalište Zagrepčana i njihovih gostiju. Najviši vrh Zagrebačke gore smješten je na visini od 1033 metra. Sljeme je povezano sa Zagrebom 17 kilometara dugom cestom koja počinje u zagrebačkom kvartu Gračani te vodi do samog vrha. Ako planirate duži boravak provjerite smještaj u hotelu "Tomislavov dom", ili u u nekom od planinarskih domova, Željezničar, Rauhova Lugarnica i dr. Sljemensko skijalište počinje na visini od 1025 metara, skijalište ima oko 4kilometra staza.


Bjelolasica
U zelenom srcu Hrvatske, 30 kilometara od Ogulina, nalazi se planinsko gorje Velika Kapela sa svojim najvišim vrhom Bjelolasicom. Skijalište se prostire na tri glavne staze Gomirkovica (1200m), Bjelolasica (1700m), Vrelo (1540m), dvije baby staze Livade 1 i 2, tri kraće staze Vilinska draga i Hajdučica 1 i 2. Bjelolasica je najveće skijalište u Hrvatskoj. Ako vas brine smještaj tu je hotelsko naselje Bjelolasica ili brojni privatni iznajmljivači u okolici.



Begovo Razdolje
Begovo Razdolje je najviše naseljeno mjesto u Hrvatskoj na 1078 metara nadmorske visine. U blizini je i hotel Jastreb. Skijalište Begovo Razdolje dio je skijaškog centra Bjelolasica koji je udaljen samo 7 kilometara. Dužina skijaške staze je oko 1000 metara.

Čelimbaša - Mrkopalj
Skijalište Čelimbaša nalazi se u mjestu Mrkopalj udaljenom 15 kilometara od izlaza Delnice s autoceste Rijeka – Zagreb. Na visini od oko 1080 metara, duljina 3 staza jest oko 2.5 kilometara. U podnožju skijališta postoji i ski servis te ski škola.

Krasno
Na padinama Velebita u mjestu Krasno čeka vas oko kilometar i pol duga staza za vikend skijanje ili sanjkanje.

Mukinje, Plitvička jezera
U sklopu Nacionalnog parka Plitvička jezera uređeno je maleno skijalište Mukinje, 800 metara od hotela uređene su 3 staze dužine 1 kilometra.



Baške Oštarije
U Baškim Oštarijama u blizini hotela Velebno uređeno je maleno skijalište sa dvije su staze ukupne duljine 1,3 kilometra.

Petehovac, Delnice
Skijalište Petehovac nalazi se na istoimenom vrhu iznad Delnica na visini od 1050 metara, na udaljenosti od samo 3 kilometra od centra Delnica. Tu je i planinarski dom s kapacitetom noćenja za 12 osoba, u sobama s 3 zvjezdice. Posebna atrakcija je noćno skijanje, tijekom kojeg vam pogled puca na Delnice.

Platak, Rijeka
Platak je malo, omiljeno obiteljsko skijalište Riječana. Tijekom skijanja možete i uživati u pogledu na more. U dolini Pribeniša napravljena je staza oko kilometar dužine za motorne sanjke. Prenoćiti možete u dva planinarska doma Sušak i Platak. Na samo nekoliko sati hoda uređenim i obilježenim planinarskim stazama, nalaze se vrhovi Snježnik i Risnjak, s prekrasnim vidikovcima.

Rudnik, Tršće
Skijaški centar Rudnik manje je poznat iako dosta popularan u Gorskom kotaru. Postoje tereni kako za skijanje tako i sanjkanje u dužini od oko 2 kilometra. Za malo aktivnije turiste i sportaše postoje i staze za nordijsko skijanje u duljini od 3 i 5 kilometara.

Ivanščica
Iako skoro pa nepoznato i na Ivanščici postoji malo skijalište u dužini od oko 500 metara u predjelu Jarki, a postoji i mala vučnica.

Izvor: We love croatia, blog

Popularna skijališta

Europska popularna skijališta za početnike i rekreativce nalaze se u Austriji,Italiji,Francuskoj,
i nama susjednim zemljama Sloveniji i BiH.
Najpoznatija su: Bad Kleinkirchheim, Lachtal, Katschberg, Kronplatz, Val di fiemme, Paganella, Kranjska Gora, Krvavec, Bled, Alpe d“Huez, Jahorina, Kupres itd.
Sva ta skijališta su relativno blizu Zagreba i svatko si može odabrati destinaciju koja mu najbolje odgovara.




Snowboarderi

Sve popularniji zimski sport svakako je snowboard. Skijaške destinacije ulažu u izgradnju snowboard parkova kako bi privukli i onaj dio klijentele kojoj je snowboard zanimljiviji od klasičnog skijanja. Neke od tih destinacija su: Nassfeld, Ischgl, St. Lorenzen, Sillian, Saalbach/Hinterglemm u Austriji ali dobro uređenim parkovima mogu se pohvaliti i Val di soleBardonecchia u Italiji i Tignes, Tree Vallees i La plagne u Francuskoj.

Apres-Ski ponuda i Jet-Set Skijališta





Bogata apres ski ponuda najviše će interesirati one željne zabave i shoppinga, a kojima skijanje možda i nije na prvom mjestu. Kitzbuhel je jedno od takvih skijališta u Austriji. Skijalište je raznoliko, sezona je prepuna različitih događanja, mjesto je prepuno restorana i kafića, mjesta za shopping ima na pretek, a kasina i diskoteke su garancija za dobru zabavu. U Francuskoj ćemo istaknuti Courchevel kao najmodernije mjesto u regiji tri doline. Mjesto krase ekskluzivni hoteli, restorani i diskoteke. breuil-Cervinia u Italiji svakako vrijedi istaknuti kao elitno skijalište. Ovdje su skijali Merylin Monroe i Aristotel Onassis. S liste talijanskih skijališta ne smijemo zaboraviti spomenuti ni Cortinu d'Ampezzo niti Madonnu di Campiglio. Najmodernija skijališta se nalaze u Švicarskoj. Jet set mjesta su svakako Davos, Zermatt i ST.Moritz.
Austrija: Kitzbulel, Solden, St.Anton
Italija: Breuil, Cortina d'Ampezzo, Madonna di Campiglio
Francuska: Chamonix, Courchevel
Švicarska: St.Moritz, Davos, Zermatt

Skijaške staze

Skijaško trčanje zahtijeva položenije staze, te je dakle opasnosti od padova ili snježnih lavina svedena na minimum. Ovaj vid skijanja je posebno pogodan za rekreativce slabije fizičke snage, starije skijaše i sve one koji žele tempo skijanja prilagoditi sebi a ne primjerice strmini alpske staze. Ipak, skijaško trčanje može za ambicioznije biti i vrlo efikasan način postizanje odlične fizičke spreme, jer je poznato da su po općim karakteristikama pripremljenosti (fizička kondicija) skijaši trkači uz atletičare na dugim prugama i bicikliste jedni od najspremnijih sportaša uopće. Najviše uređenih staza za skijaško trčanje se može pronaći u Nordijskim zemljama, iako je moguće trčati na skijama i na neuređenim stazama.

Za skijaške letove koriste se posebno pripremljene skijaške skakaonice, koje se ovisno o veličini nazivaju i skijaškim letaonicama. Ove su skakaonice jasno rezervirane isključivo za profesionalce koji se bave tim sportom, jer na nekim skakaonicama skijaši skakači ostvaruju skokove (odnosno letove!) duljine od preko 200 metara!



Snowboarderi mogu koristiti standardne skijaške staze, iako se većina odlučuje za neuređene strmine. Zanimljivost je half-pipe, uređen dio staze u obliku jarka od nekoliko metara vrlo glatkih i strmih zidova.

Skijanje na vodi se izvodi na mirnim vodenim površinama, posebno određenim za tu namjenu. Zbog opasnosti važno je da u blizini skijaša na vodi ne bude plivača odnosno drugih plovila ili predmeta na vodi.

Ovisno o disciplini, skijati se može gotovo na svakoj površini prekrivenoj snijegom: na ravnijima se prakticira skijaško trčanje, na strmijim neka od alpskih disciplina.

Kao što i ime govori, najpoznatije skijaške staze za alpske discipline nalaze se u Alpama, iako se velik broj kvalitetnih alpskih skijališta nalazi u Sjevernoj i Južnoj Americi, Novom Zelandu, Aziji. Uobičajeno je da se skijaške staze klasificiraju prema strmini i dužini, da bi se olakšalo rekreativnim skijašima odabir staze koji odgovara njihovom skijaškom znanju i stilu skijanja. U Europi se najčešće koristi sustav boja, pa je npr. crna boja oznaka najzahtjevnije strme staze koja je najčešće rezervirana samo za natjecanja i vrhunske skijaše. Crvena je staza nešto blaža, ali još uvijek zahtjevna. Početnici će birati između staza označenih kao plave (male strmine) odnosno bijele staze. Bijele su staze gotovo potpuno položene te dakle osiguravaju sigurno skijanje čak i potpunim početnicima. Postoji i tzv. slobodno skijanje po neuređenim stazama, međutim ono je rezervirano isključivo za vrhunske skijaše koji odlično poznaju skijaške tehnike i imaju odgovarajuću opremu. Ne treba posebno napominjati da je slobodno skijanje povezano s stalnom opasnošću od snježnih lavina, odrona snijega ili terena, padovima na oštre stijene ili provalije, te nije rijetkost da slobodni skijaši koji precijene svoje znanje ili podcijene pojedinu strminu stradaju, pa čak i smrtno.

Skijaška oprema

Ovisno o disciplini, za skijanje trebate slijedeću opremu:
skije opremljene skijaškim vezovima
skijaški štap
pancerice ili skijaške cipele




Postoji još i cijeli niz specijalizirane skijaške opreme, kao što su skijaško odijelo, kaciga, naočale, rukavice. Ta dodatna oprema se vrlo razlikuje ovisno o skijaškoj disciplini, vremenskim uvjetima a u novije vrijeme i o modnim trendovima, pogotovo kod rekreativaca. Nemojmo zaboraviti i kreme sa UV zaštitom.

Skijaški tereni

Ovisno o disciplini, skijati se može gotovo na svakoj površini prekrivenoj snijegom: na ravnijim se prakticira skijaško trčanje, na strmijim neka od alpskih disciplina.

Kao što i ime govori, najpoznatije skijaške staze za alpske discipline nalaze se u Alpama, iako se velik broj kvalitetnih alpskih skijališta nalazi u Sjevernoj i Južnoj Americi, Novom Zelandu, Aziji. Uobičajeno je da se skijaške staze klasificiraju prema strmini i dužini, da bi se olakšalo rekreativnim skijašima odabir staze koji odgovara njihovom skijaškom znanju i stilu skijanja. U Europi se najčešće koristi sustav boja, pa je npr. crna boja oznaka najzahtjevnije strme staze koja je najčešće rezervirana samo za natjecanja i vrhunske skijaše. Crvena je staza nešto blaža, ali još uvijek zahtjevna. Početnici će birati između staza označenih kao plave (male strmine) odnosno bijele staze. Bijele su staze gotovo potpuno položene te dakle osiguravaju sigurno skijanje čak i potpunim početnicima. Postoji i tzv. slobodno skijanje po neuređenim stazama, međutim ono je rezervirano isključivo za vrhunske skijaše koji odlično poznaju skijaške tehnike i imaju odgovarajuću opremu. Ne treba posebno napominjati da je slobodno skijanje povezano s stalnom opasnošću od snježnih lavina, odrona snijega ili terena, padovima na oštre stijene ili provalije, te nije rijetkost da slobodni skijaši koji precijene svoje znanje ili podcijene pojedinu strminu stradaju, pa čak i smrtno.

Skijanje kao sport



Skijanje je standardni olimpijski sport na zimskim Olimpijskim igrama. Skijaške discipline dijelimo na alpske i nordijske. Iako postoje i varijante štafetnih utrka u nordijskom skijanju, skijanje je uglavnom pojedinačni sport. Često se u skijaške sportove ubraja i snowboard, koji je od 1998. godine također uključen u obitelj olimpijskih sportova. Oprema za taj sport se bitno razlikuje od skijaške opreme po tome što se ne koriste dvije skije već jedan board odnosno daska za skijanje na kojoj border stoji u sličnom položaju kao u daskanju na valovima.

Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline. Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu (Švicarska).

Nordijsko skijanje uključuje discipline skijaško trčanje i skijaški skokovi. Skijaško trčanje se prakticira na različitim duljinama staze, u dvije osnovne kategorije: klasični stil i slobodni stil. Jedna varijanta skijaškog trčanja je i biatlon, u kojoj se kombinira skijaško trčanje s streljaštvom.

Skijaški letovi se izvode na specijalno pripremljenim skijaškim skakaonicama, a cilj je natjecanja ostvariti što veću duljinu skoka uz dodatne ocjene za stil izvedbe skoka. Postoji i disciplina nordijske kombinacije, koja uključuje skijaške skokove i skijaško trčanje.




Snowbord se izvodi u nekoliko različitih disciplina. Alpske discipline obuhvaćaju npr. slalom utrke, i održavaju se na strandardnim uređenim skijaškim stazama. Međutim, popularnije su discipline slobodnog stila ili slobodne vožnje, koje se mogu odvijati u specijalnim half-pipe stazama ili na neuređenim strminama. Natjecatelji slobodnog stila se najčešće okupljaju i natječu na igrama ekstremnih sportova pod nazivom X-games.

Skijanje na vodi je također natjecateljski šport, koji ima nekoliko disciplina kao što su slalom, izvođenje trikova te skijaški skokovi na vodi.

Povijest Skijanja

Počeci skijanja se, prema nedavno pronađenim crtežima u spiljama otkrivenim nakon povlačenja ledenjaka, vežu uz lovce koje povjesničari smještaju u doba egipatskih faraona. Tehnike skijanja u to doba su najvjerojatnije sličile načinu skijanja kojeg danas nazivamo skijaškim trčanjem ili nordijskom skijaškom disciplinom.

Ocem modernog skijanja smatra se Norvežanin Sondre Norheim. On je u 19. stoljeću konstruirao skijaški vez koji je omogućio upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Kasnija usavršavanja skijaškog veza i skijaške cipele odnosno pancerice dovela su do daljnjeg usavršavanja skijanja i pojavu tzv. alpskih skijaških disciplina. Ranih godina 20. stoljeća Austrijanac Hannes Schneider prezentirao je tehniku upravljanja skijom rotacijom gornjeg dijela tijela koja se po imenom Arlberg tehnika (nazvana prema kraju iz kojeg je potjecao) vrlo brzo raširila kao popularna rekreacija i sport.

Danas je skijanje na snijegu te skijanje na vodi raširen vid rekreacije i natjecateljskog sporta.

Vrste skijanja





Danas je skijanje vrlo rijetko način transporta, već je uglavnom popularan vid rekreacije. Većina skijaša danas su rekreativci koji na uređenim skijaškim stazama korištenjem žičara kako bi se popeli na vrhove planina provode slobodne trenutke uživajući u spuštanju niz snježne padine. Skijanje je toliko raširen način zimskog odmora da pojedine države veći dio turističke ponude zasnivaju upravo na rekreativnom skijanju. Najbolji primjer takve države je Austrija, koja posjeduje preko stotinu uređenih skijališta. Ostale države koje imaju brojna uređena skijališta su Francuska, Italija, Švicarska, SAD, Novi Zeland, itd. U Nordijskim zemljama rašireno je i skijaško trčanje kao popularan vid rekreacije, iako se staze uz skijaško trčanje mogu naći i u svakom alpskom skijalištu.

Posebno je zanimljiva ponuda dvoranskog skijanja, gdje se u pojedinim bogatijim državama (primjeri su Japan ili Saudijska Arabija) zbog nedostatka prirodnih skijaških staza i dovoljnog broja snježnih dana u godini čak izrađuju skijaške staze u velikim dvoranama, opremljene umjetnom klimom te umjetnim snijegom.

Za skijanje na vodi potrebno je što mirnija vodena površina (more, jezero) te vanjski vučni pogon koji skijaša na vodi vuče brzinom dovoljnom da se održi na vodi.

Skijanje je i atraktivan sport, gdje se natječu u brojnim disciplinama natjecatelji iz sve većeg broja zemalja i gotovo svih kontinenata.