Danas je uobičajeno da se prije jela nude pjenušci ili laganija svježa bijela vina neutralne arome. Postoji međutim i vrsta aperitivnih vina, vina koja "otvaraju" apetit.

Kakva su to vina?
Izraz aperitiv označava alkoholno piće koje sadrži biljne ekstrakte koji pospješuju apetit, a datira s kraja 19. stoljeća. Dolazi od glagola aprire, što ga poznajemo u talijanskom jeziku, a podrijetlo vuče iz latinskog jezika. U doslovnom prijevodu to znači otvoriti, što u ovom slučaju ukazuje na pojačano izlučivanje želučanih sokova, te ima laksativno (sprječavaju
konstipaciju - zatvor i osiguravaju redovito pražnjenje crijeva) i purgativno ("čišćenje" organizma od otpadnih materija) djelovanje.

Iz naših krajeva poznati je aperitiv bermet, koji je prikladan za piće i nakon obroka, dakle i kao dižestiv. Temelji se na vinu, gorkast-slatkast, s aromama raznog bilja, a dobro se prepoznaje pelin.

Tradicija bermeta počela je dolaskom Napoleonovih vojnika u naše krajeve, pa i u Samobor, gdje je naš poznati proizvođač ovog napitka Vojko Filipec. S bermetom su se okušali i Zelinčani, i vinari s Plješivice. Jaskanski enolog Franjo Jambrović, dipl. inž., uspio se domoći naputka po kojem je bermet spravljao kardinal Šeper.

Preporuka:

BERMET (stari samoborski liker, specijalno aromatizirano vino, od raznih crnih sorata Samoborskog vinogorja, proizvedeno 2002., 16,5 vol %) - obitelji FILIPEC:

Obitelj Filipec iz Samobora jedna je od prvih, ako ne i prva, koja je počela finalizirati bermet i reklamirati ga kao stari samoborski aperitiv. On inače može dobro, čak, s obzirom na sadržaj pelina, možda i bolje, poslužiti i kao dižestiv.

Vojko Filipec ima svoj recept po kojemu izlazi ovo preintenzivno aromatizirano vino slatkasto-gorkastoga okusa i s izrazito dominantnim bolje reći agresivnim senzacijama pelina, poduprtih rogačem, sušenim južnim voćem poput npr. smokve, te korom agruma. Vino - na bazi crnih sorata, uglavnom - veli Vojko Filipec, portugisca i frankovke, uopće se ne razaznaje. Piće profilom, koji bi s obzirom na sastojke ipak trebao biti kompleksan a zapravo je tek jednostavan skup aroma, ide donekle u pravcu pelinkovca.
piše Želko Suhadolnik



Pa, evo ga, pokušajte s bermetom i Vi!
Spravljanje bermeta 1
Potrebni sastojci:200 l starog crvenog vina jačine 11 vol. % alkohola i 7 g/l ukupne kiseline
100 kg zrelog grožđa 80 % frankovke i 20 % muškat hamburga (portugisca)
8 kg kandiranog šećera
8 kg kristal šećera
1 kg sušene smokve
1 kg grožđica
10 dag slatkog korjena
2 dag anisa
2 dag mukatnog orašćića
8 dag suhog pelina
10 dag narezanog hrena
2 kom korice vanilije
5 kom debljih limuna
10 kom debljih naranča
5 dag gorušice
0,5 kg rogača


Kandirani šećer, anis i oraščiće treba usitniti tucanjem, a rogač, hren, vaniliju, limune i naranče narežite na kriške. Gorušicu stavite u krpicu od gaze koju s gornje strane svežete na uzicu da se gorušica može izravno umakati u vino i vaditi iz bačve.

U već prikladnu cisternu od inox-a složite po 25 kg grožđa i po 1/3 ostalih dodataka – osim šećera – i tako ponavljati dok se ne potroše svi sastojci. Na kraju se doda šećer.

Sve se zalije vinom u koje se umače gorušica. Vrenje traje tri tjedna, a svaki treći dan iz bačve se kroz slavinu pri dnu ispusti 30 l tekućine koja se odmah ulije u bačvu. Čim se jače osjeti okus po gorušici, vrećica se izvadi. Na kraju vrenja, bermet će imati od 15 do 16 vol. % alkohola. Tada ga treba pretočiti u besprijekorno čiste manje drvene bačve (50-100 l zapremine) i ostaviti neka dozrijeva nekoliko mjeseci u tami, tišini i temeperaturi do najviše 15°C.

Spravljanje bermeta 2 (za 50 lit) - Branko Rossler - Križevci
Potrebni sastojci:0,5 kg - suhe smokve
0,5 kg rogača (cijeli – izlomljeni)
2 dag cimeta (cijeli)
2 kom limuna (cijela)
1-2 kom muškatni oraščić
10 dag gorušice (staviti u čistu gustu gazu)
2 dag pelina (suhog)
5 dag ananas zvjezdice (ananas sterne)
0,5 kg kandis šećer

Punu bačvu složiti grožđa crnog – zdravog. Među grožđe posložiti gornje sastojke. Nakon toga zalijati s crnim vinom i ostaviti da stoji 2 mjeseca.
Nakon dva mjeseca staviti u bačvu 1-2 kg razrijeđenog šećera (po ukusu). Kad se razrijeđeni šećer ''sljubi'' s vinom u bačvi, propustiti nekoliko puta kroz pipu, opet u bačvu. Ostaviti nekoliko dana da se smiri – i tada je za upotrebu.
Da se izbjegne refermentacija, može se tretirati s kalijevim sorbatom!
izvor: vinogradarstvo.hr