Jesen sa sobom nosi svakakva veselja: kestene, jabuke, kruške, bundeve, kolače, variva, nešto težu hranu, a sve to treba, naravno, zaliti dobrom kapljicom! Zato nam 11. studenog stiže mlado vino. Ima li što ljepše nego nazdraviti čašicom koja će nas pratiti tijekom cijele nadolazeće godine?

No, to nije to samo hrvatski običaj! To bi bilo gotovo kao da kažemo da se vino pije samo u Hrvatskoj! Krenimo od velikih poznatih gurmanskih vinopija: Francuza. Oni trećeg četvrtka u studenom slave tzv. Dan Beaujolaisa. Međutim, zanimljivo je da se taj običaj proširio i izvan granica Francuske pa se tako Beaujolais Nouveau (mlado vino) može kupiti već u 00.00h diljem svijeta. Vremenska se razlika tako malo narugala Francuzima pa Japanci mogu kušati novi Beaujolais puno prije njih!



Beaujolais Nouveau je poznato francusko mlado vino, veoma lagano i blago voćnog okusa.

Ipak, nisu ni Francuzi baš od jučer... Sve do sredine 20. stoljeća, prodaja Beaujolaisa bila je zabranjena do početka prosinca. Budući da su se sindikati vinogradara bunili protiv toga, dopušteno im je da s prodajem kreću 15. studenog. No, onda je nastao novi problem: 15. studenog često je znao pasti baš u vrijeme vikenda što pronicljivm Francuzima nikako nije odgovaralo pa su našli bolje rješenje – Beaujolais nouveau se zato uvijek počinje prodavati usred tjedna, tj. kao što smo već rekli trećeg četvrtka u studenom. Mladi Beaujolais ima jako blagu aromu i niske razine tanina zato što mu je skraćeno vrijeme dozrijevanja. Često je blaga voćnog okusa koji katkad podsjeća na kruške ili na bobičasto voće. Ta se voćna nota ovog vina najbolje ističe ako ga se poslužuje na preporučenoj temperaturi od 13°C . Neki se vinski kiritičari prema ovoj vrsti vina odnose s blagim podsmjehom govoreći kako je piti mlado vino isto kao da jedete smjesu za kolač i ne čekate da se kolač ispeče. Ipak, svi oni koji su ikad zasukali rukave i pokušali napraviti kolač znaju da nema slađe stvari nego ukrasti malo smjese prije nego što kolač završi u pećnici!

Osim Francuza koji se vesele svojem novom Beaujolaisu i Japanaca koji ih preteknu pa ga piju prije samih Francuza, u Italiji se također uživa u čarima novog vina pa je tako tamo jako poznata poslovica: “Il nuovo vino si beve a san Martino“, što u slobodnom prijevodu znači da se mlado vino pije na sv. Martina! To nas dovodi i do naših krajeva, naročito do sjeverozapadnog dijela Hrvatske gdje se tradicionalno 11. studenog "krsti” mlado vino. Taj običaj prate veselice na kojima će se često zapjevati: “Došel je, došel Sveti Martin, ti ga buš krstil, ja ga bum pil!”

Mlado vino


Različite sorte grožđa dozrijevaju u različito vrijeme, a pravi trenutak za berbu određuje se prema udjelu šećera u grožđu. Ubrano grožđe prerađuje se isti dan i to putem vrenja, tj. djelovanja grožđanih kvasaca. Pri temperaturi od 14 do 16 °C do vrenja dolazi unutar dva do tri dana. Tada se razgrađuje šećer, a istovremeno se mošt pretvara u alkohol. U sljedećoj fazi, koju se naziva tihim vrenjem i koja traje tri do pet tjedana, dolazi do bistrenja i prestanka pjenjenja. Prestankom vrenja mošt se pretvara u mlado vino.

Mlado je vino ustvari prvo vino koje se rastače u boce nakon završene alkoholne fermentacije. U njemu se uživa na sasvim drugi način nego što je to slučaj s bocom vina koje je imalo vremena da dozri do kraja i razvije svoj puni potencijal. Ipak, u svemu treba znati pronaći ljepotu pa je tako i mlado vino na popisu malih stvari koje čovjeka vesele. A kako i ne bi veselilo ono iščekivanje dok otvarate bocu i još uvijek ne znate što se u njoj krije ?

Čašica je tu, a gdje je zalogaj ?

Kako bi sve ostalo pod kontrolom i kako bi atmosfera bila što ugodnija, i mlado vino treba popratiti nekim ukusnim zalogajem. U ovom slučaju nipošto nećete pogriješiti budete li se držali one krilatice : što jednostavnije, to bolje, jer uistinu i jest tako. Jesen na svu sreću nudi obilje plodova koje možete iskoristiti početkom studenog pa Vam ideja neće nedostajati.

Nezaobilazno će predjelo biti kulen i kulenova seka, sve vrste kobasica su jednako dobrodošle, a nitko neće odbiti ni meso s roštilja. Pronađite uz to neki mekani sir koji dobro paše uz kulen i veselju neće biti kraja. Kobasica ima najrazličitijih vrsta, a one su kao stvorene za konzumaciju uz mlado (ali i ne baš tako mlado) vino. Mnogi će reći da se radi o izrazito masnoj hrani i ne možemo reći da su u krivu, ali Martinje je samo jednom na godinu pa si takav luksuz ipak možete priuštiti! Češnjovke, kranjske, krvavice, svinjske... sve su to riječi od kojih mnogima srce zaigra!

Kako biste se osladili nakon tako obilate vinske gozbe, najbolje će biti da se okrenete tradicionalnom repertoaru slatkih recepata i sve zaokružite orahnjačom, makovnjačom ili nekim od brojnih suhih kolačića. Jedan od najomiljenijih kolača svakako je poznata mađarica – kolač koji svojim tankim korama i slasnim čokoladnim nadjevom jednostavno uvijek poziva da uzmete još jedan komad. Želite li da vam na mađarici čokoladna glazura ispadne kao u kakvoj najfinijoj slastičarni, psolužite se starim trikom i glazuru napravite od kombinacije čokolade, maslaca i ulja – bit će tako ravna i glatka da će se društvo moći ogledati u njoj! Uz mađaricu uvijek možete poslužiti i medenu pitu, kocke od čokolade, kocke od oraha i bajadere – sve će to biti mali zalogaji koji će dati ravnotežu vinskom obroku za Martinje!
autor: Ana-Marija Bujić